O nama*
 Ne tako davno, privatno šumarstvo u Republici Hrvatskoj bilo je u potpunosti zapostavljeno kako od strane države i relevantnih institucija, tako i od strane samih šumovlasnika - šumoposjednika koji su u svoje šume ulagali malo ili nimalo, te se uglavnom fokusirali na pribavljanje jednokratne koristi bez određenih planova za budućnost ili održivo gospodarenje.
U svjetlu recentnih promjena na polju međunarodne šumarske politike, poglavito smjernica i direktiva Europske Unije koje ista postavlja prema zemljama potencijalnim kandidatkinjama, i u ovome se sektoru događaju stanovite promjene. Republika Hrvatska 2003. godine objavljuje Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju, strateški dokument na temelju kojega su postavljene smjernice razvoj šumarske politike i šumarstva za narednih 10 godina. Između ostaloga, u spomenutom su dokumentu kao prioriteti postavljeni zadaci osnivanja šumarske komore za licenciranje radova u šumarstvu (B 5.2),
potpora i promicanje mjera koje osiguravaju potrajno (održivo) gospodarenje privatnim šumama (B2.3), osnivanje dodatnih savjetodavnih službi za pružanje tehničkih smjernica i pomoći privatnim šumovlasnicima (B 2.2) itd. Šumarska savjetodavna služba, služba s javnim ovlastima za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama, i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije osnovane su 2007. godine. Iako se od tada puno toga promijenilo na bolje u privatnom šumarskom sektoru, i dalje je evidentna potreba institucionalnog jačanja samih šumovlasnika/šumoposjednika, kao jedinih stvarnih nositelja prava nad privatnim šumama. Drugi relevantan dokument je regulativa Vijeća Europske Unije o potpori ruralnom razvoju iz rujna 2005. godine koja, između ostalog, regulira i područje privatnog šumarstva.
2004. godine osnivaju se prve udruge privatnih šumovlasnika RH ("Husto" iz Bednje, "Gorski Kotar" iz Delnica i "Kesten" iz Lepoglave), a do danas svoj je rad ozakonilo ukupno 38 udruga na području cijele države. Nakon ove inicijalne faze, pokazuje se potreba daljnjeg jačanja s ciljem nastupa na međunarodnoj političkoj areni, te se 2008. godine, na inicijativu nekolicine šumarskih stručnjaka i entuzijasta, osniva Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika kao krovna organizacija udruga privatnih šumoposjednika i šumovlasnika RH. Savez je osnovan 07. lipnja 2008. godine kao nužni preduvjet za uklapanje u slične organizacije na europskoj i svjetskoj razini. Tom je prilikom, između ostaloga, izglasan Statut i donešen Poslovnik o radu skupštine Saveza, izabrani su članovi za radna tijela Saveza te je donesena odluka o pokretanju postupka upisa Saveza u Registar udruga Republike Hrvatske. Na prvom mjestu aktivnosti Saveza je zastupanje interesa i jačanje položaja šumovlasnika u Republici Hrvatskoj, te pozicioniranje Saveza na šumarskoj sceni kao sudionika šumarske politike, intenziviranje suradnje sa relevantnim institucijama iz domene šumarstva ( Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šumarskom savjetodavnom službom, Hrvatskim šumama, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom itd). Prioritetni je zadatak jačanje Saveza udruga, prvenstveno kroz povećanje članstva i osnivanje novih udruga, savjetodavni rad i podršku udrugama u njihovom radu i projektima. Pri tome je važno kontinuirano informiranje članstva o zakonima i ostalim propisima koji reguliraju ili dotiču područje šumarstva, naročito vezanih uz privatne šume, kao i aktivno utjecanje na njihovo donošenje i promjenu, budući da velik dio šumovlasnika živi u informativnoj blokadi i neznanju o svojim pravima i obvezama.
Djelokrug Saveza također obuhvaća prikupljanje i razmjenu informacija iz područja šumarstva na razini Saveza i kroz mrežu lokalnih udruga, te u konačnici i pokretanje zajedničkog glasila kako bi potrebne informacije pravovremeno stigle do što većeg kruga ljudi. Nadalje, uloga je Saveza pokretati, provoditi i sudjelovati u projektima i programima u šumarstvu; uspostaviti stručnu suradnju i razmjenu iskustava s ostalim srodnim udrugama, asocijacijama, znanstveno-nastavnim i znanstveno-istraživačkim institucijama, poticati održivo gospodarenje šumskim resursima te korištenje obnovljivih izvora energije, u ovom slučaju šumske biomase, te senzibilizirati javnost o važnosti šume i šumarstva kroz intenzivniju suradnju s medijima. Jedna od važnijih uloga Saveza je također i lobiranje prema svim važnijim političkim institucijama RH koje reguliraju domenu privatnog šumarstva, kao i aktivno predstavljanje na međunarodnoj sceni koje bi u konačnici rezultiralo primanjem u Europsku konfederaciju privatnih šumovlasnika, CEPF, čime bi Savez ušao u europsko društvo privatnih šumoposjednika kao ravnopravni član i partner, što između ostalog znači dostupnost širokog spektra mogućnosti, znanja, informacija i sredstava. CEPF broji više od 16 milijuna članova i jedina je organizacija takvog tipa koja zastupa interese privatnog šumarskog sektora unutar Europske Unije, za koje lobira putem svih važnijih institucija unutar Europske Unije. Europski fondovi u sklopu CEPF-a pružaju mogućnost oživotvorenja projekata, edukacije i ostale, još neslućene oblike suradnje i implementacije ideja i projekata na tom području koji do sada nisu imali prilike zaživjeti na nacionalnoj razini iz razloga financijske ili neke druge prirode.
Prioritetni problemi i zadaci Saveza:
• zalaganje za primjenu najsuvremenijih metoda u razvoju šumarstva na području Republike Hrvatske
• vođenje brige o organizaciji šumske proizvodnje i plasmanu šumskih proizvoda
• organiziranje izobrazbe i stručnih ekskurzija za članove Saveza
• sudjelovanje u organiziranju prometa šumskih proizvoda na području Republike Hrvatske
• sudjelovanje u utvrđivanju kvalitete šumskih proizvoda koji se stavljaju u promet te davanje prijedloga za unapređenje kvalitete
• razmatranje zakonskih prijedloga koji se odnose na šumarstvo, kreditnu politiku, poticaje i subvencije te davanje prijedloga za unapređenje uvjeta kreditiranja i poticanja šumske proizvodnje
• upoznavanje javnosti putem sredstava javnog priopćavanja o stanju, stručnim problemima i napretku šumarstva u Republici Hrvatskoj
• organiziranje i sudjelovanje u organizaciji izložbi i dražbi šumskih proizvoda
• surađivanje s pravnim i fizičkim osobama koje se bave šumskom proizvodnjom, a posebno sa stručnim organizacijama i ustanovama koje se bave unapređenjem gospodarenja šumama
• donošenje programa rada i djelovanja te osiguravanje izvora novčanih sredstava za financiranje djelatnosti
• vođenje brige o zaštiti okoliša i ruralnom razvoju u cjelosti
• obavljanje ostalih poslova vezanih uz unapređenje i razvoj šumarstva
• vođenje potrebne evidencije i dokumentacije
• izdavanje publikacija stručne i organizacijske tematike vezane uz razvoj šumarstva i djelovanja Saveza
• organiziranje stručnih i znanstvenih skupova
• sudjelovanje u donošenju te izmjenama i dopunama zakona i podzakonskih akata iz područja šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja
• sudjelovanje u radu stručnih tijela prema posebnim propisima
• osnivanje, u skladu s posebnim propisima i vlastitim potrebama, gospodarstvene tvrtke za bavljenje određenim djelatnostima u svezi sa šumarstvom.
*Tekst djelomično preuzet iz intevjua koji je Mario Pečnik dao Šumarskoj savjetodavnoj službi u srpnju ljeta gospodnjega 2008.
pohvale, prijedloge, prigovore i primjedbe molim šaljite na webmaster@hsups.hr
|
