Budućnost šumarstva je u ženskim rukama

U sklopu projekta „Šume u rukama žena“ razgovarali smo sa ženama koje svojim dugogodišnjim iskustvom i uspješnom karijerom u sektoru predstavljaju uzor u šumarstvu. S nama su podijelile poteškoće s kojima su se susretale, ključne korake koji su ih doveli do karijernog napretka te svoje mišljenje o šumarskom sektoru i položaju žena u njemu.

Prvi uzor koji vam predstavljamo je Ružica Beljo Lučić, redovita profesorica na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, predstojnica Zavoda za procesne tehnike te voditeljica doktorskog studija Šumarstvo i drvna tehnologija, a u razdoblju 2012 – 2016. radila je kao pomoćnica ministra pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Iz prve ruke primjećuje kako se broj studentica na fakultetu povećao te smatra kako sve više ljudi počinje gledati na šumarstvo kao lijepu profesiju i za žene i za muškarce, dok se mišljenje o šumarstvu kao „muškom poslu“ polako mijenja.

Profesorica Beljo Lučić istaknula je važnost podrške obitelji i okoline za napredak žena u profesionalnoj karijeri. „Stereotipi o ženama trebaju se sasjeći u svim sferama, počevši od medija i slike koja je predstavljena javnosti. U medijima je potrebno podijeliti primjere dobre prakse znanstvenica, stručnjakinja i uspješnih poduzetnica koje će inspirirati i motivirati mlađe generacije žena te stvoriti predodžbu o ženama koja je bliža stvarnom stanju“, smatra ona.

Istaknula je i kako je potrebno dati podršku ženama i kroz povećanje kapaciteta predškolskih ustanova koje bi ženama omogućilo posvećivanje karijeri, a navodi i pozitivne primjere stipendija za žene u znanosti i poticaje ženama u poduzetništvu koji se dodjeljuju posljednjih petnaestak godina. Ističe kako privatni život ne mora nužno biti kočnica u karijeri, a kontinuirano učenje i usavršavanje vidi kao ključne komponente uspjeha i poboljšanja položaja žena u svim sferama društva, pa tako i šumarstvu.

Razgovor s Ružicom pogledajte na poveznici

Tagovi: #forestry #womaninscience #rolemodel #fem4forest

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.