Za sjeverozapadni dio Hrvatske karakteristično je da su lovačka društva vlasnici šuma i to površina koje su iznad prosjeka za šumoposjednike (> 5 ha). Tako na području Međimurske županije većina lovačkih društava u svom vlasništvu ima šumske površine koje su prvenstveno bile nekadašnje remize. Te su površine većinom bile monokulture podignute nasadima četinjača ili drugim alohtonim vrstama šumskog drveća. Zadnjih dvadesetak godina uslijed negativnog utjecaja klimatskih promjena dolazi do propadanja navedenih nasada.
Lovačko društvo “Zec” Čakovec koje u svom vlasništvu ima 12,50 ha šuma te su posljednjih nekoliko godina krenuli sa sustavnom sanacijom takvih šumskih sastojina, odnosno pošumljavanjem saniranih površina autohtonim šumskim reprodukcijskim materijalom. Sredstva za sadni materijal i radove pošumljavanja osigurana su iz fonda OKFŠ-a, kroz Javni poziv za podnošenje zahtjeva za financiranje radova gospodarenja u šumama privatnih šumoposjednika za 2021. godinu iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede. Za pošumljavanje je odabrana zavičajna vrsta hrast lužnjak koja tvori prirodne sastojine u šumama ovoga kraja. Samim radovima pošumljavanja ne završava budući uspješni razvoj nove sastojine već sada predstoje važni radovi za daljnji uspješan i neometan razvoj mlade sastojine, a to su radovi njege koji se provode većinom u ljetnim mjesecima. Kroz buduće razdoblje treba obratiti pozornost i na zaštitu od divljači mlade sastojine.
Članovi lovačkog društva “Zec” Čakovec ne staju samo na ovoj akciji već planiraju daljnje akcije kroz prijave projekata iz mjera Programa ruralnog razvoja koje će pridonijeti poboljšanju stanja ostalih šumskih površina koja su narušenog zdravstvenog stanja na dobrobit cjelokupne zajednice.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.