U povodu izrade Strategije biološke raznolikosti EU, strukovne organizacije iz šumarskog sektora objavile su zajedničku izjavu povezano uz održivi razvoj i otpornost šuma u EU, uključujući očuvanje biološke raznolikosti. Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika sudjelovao je u pripremi izjave kroz organizaciju Confederation of European Forest Owners (CEPF). Originalnu verziju na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje, a u nastavku dajemo prijevod na hrvatskom.

U izjavi je naglasak stavljen na 3 bitna područja:

1. Održivo gospodarenje šumama je abeceda očuvanja biološke raznolikosti u šumama

Održivo gospodarenje šumama, s njegovom raznovrsnom praksom prilagođenom lokalnim okolnostima, treba promatrati kao priliku za očuvanje biološke raznolikosti, uzimajući u obzir utjecaj klimatskih promjena, istovremeno osiguravajući da se druge usluge ekosustava koje pružaju šume mogu pružiti u uravnotežen način.

Buduća strategija biološke raznolikosti trebala bi dalje promicati održivo gospodarenje šumama, čija su definicija, načela i detaljni kriteriji dogovoreni u sklopu procesa Forest Europe, koji se kontinuirano razvija, a već je sastavni dio nacionalnog zakonodavstva i dobrovoljnih sustava certificiranja.

2. Jesu li veća ograničenja najbolji način očuvanja šuma?

Svaka vrsta zaštite trebala bi uzeti u obzir trenutne zahtjeve članka 2. podstavka 3. Direktive o staništima prema kojima se pri tumačenju odredbi o zaštiti vrsta i staništa moraju poštivati ​​ekonomski, socijalni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne karakteristike.

Postavljanje restriktivnijih mjera, npr. strogom zaštitom predstavlja visoko rizično rješenje s obzirom na buduće projekcije klimatskih promjena i sve češće ekstremne vremenske događaje koji stvaraju negativne učinke na šume. Uz to, vlasnike i upravitelje šuma opteretili bi nepodnošljivim teretima, što bi zauzvrat, rezultiralo samo kontraproduktivnim učinkom na pružanje više usluga koje društvo očekuje od šuma EU, uključujući aspekt ublažavanja klimatskih promjena koji bi trebao biti dodatno razmotren u Strategiji.

Dinamičan pristup očuvanju prirode kao dijela održivog gospodarenja šumama ključan je za uspješnu provedbu Strategije biološke raznolikosti. Treba se usredotočiti na dobro definirane ciljeve zaštite koji se temelje na provjerenim podacima, a ne na štetne rezultate zbog velikih ograničenja. Procjena učinka, poboljšana provedba postojećih mjera na već određenim mjestima, dobrovoljni pristupi, bolje znanje kao i učinkovita financijska sredstva, uz sudjelovanje motiviranih vlasnika i gospodarskih šuma, neophodna su rješenja za postizanje zadanih ciljeva.

3. Buduća Strategija šumarstva EU

Strategija šumarstva EU-a trebala bi se koristiti kao glavni okvir za koordinaciju svih politika koje se odnose na šumarstvo, uključujući aspekte koji se odnose na biološku raznolikost, istovremeno uzimajući u obzir prevladavajuću ulogu šumarskih politika i zakona država članica te načelo supsidijarnosti. Pozivamo donositelje odluka iz EU-a da razviju holističku, višedimenzionalnu i sveobuhvatnu EU strategiju o šumama nakon 2020., s načelima SFM-a koja će osigurati učinkovit i uravnotežen daljnji razvoj EU instrumenata koji se odnose na šume.

U tom kontekstu, sve smjernice povezane s praksama gospodarenja šumama moraju biti dio i razvijati se u skladu s novom Strategija šumarstva EU. To bi se trebao  biti proizvod i dogovor kroz snažnu suradnju Europske komisije i država članica te uz sudjelovanje vlasnika i upravitelja šuma, kao i drugih relevantnih dionika.

Želimo naglasiti da se EU može osloniti na svoj izvanredan šumarski sektor i ljude koji osiguravaju održivo gospodarenje šumama. Budući da su čuvari šumske biološke raznolikosti, moraju biti u središtu Strategije EU za biološku raznolikost.

Potpisnici izjave:

• Bioenergy Europe
• European Organisation of Agricultural
• Rural and Forestry Contractors (CEETTAR)
• European Confederation of the Woodworking Industries (CEI-Bois)
• Confederation of European Forest Owners (CEPF)
• Confederation of European Paper Industries (CEPI)
• European Farmers and European Agri-Cooperatives (Copa and Cogeca)
• European Landowners’ Organization (ELO)
• European Organisation of the Sawmill Industry (EOS)
• European State Forest Association (EUSTAFOR)
• European Federation of Forest-Owning Communities (FECOF)
• European Federation of the Parquet Industry (FEP)
• Forest-based Sector Technology Platform (FTP)
• Union of European Foresters (UEF)
• Union of Foresters of Southern Europe (USSE)