Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama. Brojne administrativne zapreke sprječavaju više od pola milijuna vlasnika hrvatskih šuma u ostvarivanju njihovih prava, ali i otvaranju tržišta i radnih mjesta.

Snažno i sigurno pravo vlasništva preduvjet je za demokraciju, vladavinu prava i učinkovito tržišno gospodarstvo. Sloboda s odgovornošću temelji se na povjerenju u volju i sposobnost vlasnika šuma da preuzmu odgovornost za donošenje potpunih odluka, na korist i vlasnika šuma i društva. Tim se omogućava dugoročno održivo iskorištavanje šuma.

Gospodarske aktivnosti stvaraju prilike za ruralne, obiteljske plaće za razne struke, kao što su: inženjeri šumarstva i šumarski tehničari, građevinski radnici, vozači kamiona, mehaničari i dr.

Vlasnici šuma u upravljanje ulažu dosta vremena i resursa za uzgoj i iskorištavanje stabala – 40, 50, ponekad 100 godina, ovisno o vrsti. Jednom posječeno, drvo iz gospodarenih šumskih površina se preraađuje u različite proizvode – drvo, celuloza, telefonski stupovi, trupci, papir, drva za ogrjev – za lokalno, nacionalno i međunarodno tržište.

Vlasnici šuma također proizvode ne tako očigledne proizvode za lokalno i međunarodno tržište, kao što su bobice, bilje, gljive, božićna drvca, građevinski materijal, cvijeće i esencijalna ulja.