Pismo ministara 11 zemalja članica EU vezano uz Nacrt Delegiranog Akta temeljem Uredbe o taksonomiji (EU)2020/852

Pismo upućeno izvršnom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu vezano uz prijedlog prvog europskog propisa o klimi kojim se nastoji u zakonodavstvo ugraditi cilj utvrđen u EU zelenom planu (Green Deal), koji nalaže da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050., poslano je 23. prosinca 2020. godine.

Pismo su napisali ministri zaduženi za šume i šumarstvo iz 11 zemlja članica: Austrije, Hrvatske, Češke, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke, Slovenije i Švedske.

U pismu se naglašava važnost održivog gospodarenje šumama i iskazuje žaljenje što delegirani akt nije prepoznao i podržao praksu održivog gospodarenja šumama.

Navedene zemlje članice ovim su putem izrazile svoju zabrinutost vezanu uz predložak Delegiranog akta o smanjenju klimatskih promjena i adaptaciji temeljem Uredbe o taksonomiji. Navedena regulacija uspostavlja tehničke kriterije za odlučivanje doprinosi li neka aktivnost ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene ili ne. Naime,  zemlje članice podržavaju EU takonomiju kao važan alat za podršku tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i održivom rastu te cijeni važnost taksonomije u ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene. Međutim pitanje je kako će predloženi kriteriji utjecati na šume i šumarski sektor.

Održivo gospodarenje u Nacrtu Delegiranog Akta

Vrlo je zabrinjavajuća činjenica da Održivo gospodarenje šumama (OGŠ), koje je i razvijeno od „Forest Europe“-a, te balansira sve tri dimenzije održivosti (ekološku, ekonomsku i socijalnu) uključujući i njegove klimatske aspekte, nije uvršteno na popis šumarskih djelatnosti.

Aktivnost koja je navedena umjesto OGŠ iskazana je kao “poboljšano gospodarenje šumama”, a odnosi se na intervencije u šumama koje su preuzete u svrhu ublažavanja klimatskih promjena,  no ne uzima u obzir sve druge funkcije koje šume pružaju.

U trenutnom stanju, pogrešno je nazivati tu aktivnost kao napretkom od prethodnog. Sve dimenzije održivosti trebale bi biti u balansu, uzimajući u obzir i multifunkcionalnost šumskih ekosustava i široku raznolikosti vrsta i oblika šuma koje postoje.

Nema razloga da koncept održivog gospodarenja šuma ne bude korišten i u ovom kontekstu jer on već je u korelaciji s ciljevima održivog korištenja resursa te zaštite ekosustava, a delegirani akt bi trebao promovirati takve mjere.

Istaknuto je i da je tehnička stručna skupina koristila rad pod „Forest Europe“-om o održivom gospodarenju šumama u njihovom opisu gospodarske aktivnosti navedene kao „postojeće upravljanje šumama“  što je u skladu s uredbom Taksonomije, i kao takvo se smatra prikladno.

Utjecaj Komisije na Delegirani Akt

Nadalje, prema članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, delegirani Akt omogućuje Komisiji da dopuni ili izmijeni manje bitne dijelove zakonodavnog akta. Međutim, kao što je gore rečeno, nacrt Delegiranog akta s razvojem novih pojmova i preskriptivnih kriterija regulirao bi krucijalna pitanja te bi značajno utjecao na sektore korištenja zemljišta. Te implikacije idu puno dalje od manje bitnih aspekata i ne ispunjavaju uvjete za regulaciju delegiranim aktom.

Dodatno, EU taksonomska regulacija jasno naglašava kako bi Komisija trebala uzeti u obzir postojeće važne zakone Unije pri uspostavi tehničkog pregleda kriterija.

Nadalje, zakonodavci su u članku 10.1.a izjasnili kako bi mjere trebale biti u korelaciji s preinačenom Direktivom o energiji iz obnovljenih izvora (RED II). Prema tome, upitno je hoće li Delegirani akt odrediti dodatne kriterije od već postojećih pod relevantnim EU zakonima. Upravljanje šumama koje udovoljava ovim kriterijima treba biti kvalificirano kao dostatno unutar održive financijske taksonomije.

Rizik za budućnost šumarstva

Trenutna formulacija Delegiranog zakona predstavlja rizik da šumarstvo, kakvo je sada, ne bi bilo zadovoljavajuće za predložene taksonomske kriterije te bi isključile šumarski sektor koji je od vitalne važnosti za klimatske, energetske, socijalne i ciljeve bioraznolikosti Europske Unije.

Stoga ministri navedenih zemalja apeliraju da Komisija uzme u obzir izjašnjene zabrinutosti i da  u skladu s tim prilagodi Delegirani akt.