U organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika 2 prosinca 2020. godine održan je 0nline stručni skup „Politike i zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske u potrajnom gospodarenju šumama ‒ izazovi i posljedice“.

Skup je okupio preko 150 sudionika, među kojima vodeće stručnjake iz znanstvenih i gospodarskih institucija te kreatore javnih politika u Republici Hrvatskoj, a svoja iskustva predstavili su gosti iz Austrije i Slovenije. Iako su mjerodavni za pripremu i provedbu mjera zaštite prirode, skupu nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Uvodni govor održao je dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Tibor Pentek koji je naglasio kako:

• Šumski ekosustavi, biljni i životinjski svijet te drugi dijelovi prirode od posebnoga kulturnoga, povijesnoga, gospodarskoga i ekološkoga značenja imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske (Ustav RH, čl. 54).
• Se u vremenu globalnih promjena i sve većega pritiska na šume i šumarstvo postavlja opravdano pitanje održivoga gospodarenja ovim iznimno važnim nacionalnim resursom Republike Hrvatske.
• Veliki izazov predstavlja suprotstavljenost sve većih pritisaka na šume i ograničavajućih zakonskih propisa o gospodarenju šumama, s jedne strane, te znanstvenih spoznaja i tradicije gospodarenja šumama, s druge strane. Navedeno traži optimalna rješenja za stabilnost šuma i održivi razvoj koji uključuje socijalnu ulogu šuma kao njezinu značajnu sastavnicu (npr. za demografiju).
• Cilj skupa je potaknuti promišljanja, ali i pokrenuti prilagodbu zakonodavnih okvira kako bi se smanjio pritisak na šumarstvo.

Nakon dekana na skup se nakratko uključila kako bi pozdravila sudionike Marijana Petir, predsjednica saborskoga Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

Stručnom skupu je prisustvovalo sveukupno 150 sudionika, od kojih je 14 bilo panelista i 136 sudionika koji su imali mogućnost postavljati pitanja i komentirati izlaganja.

U prvom dijelu programa održana su plenarna izlaganja, a prvu prezentaciju pod naslovom „Održivost gospodarenja šumama u odnosu na zahtjeve očuvanja biološke raznolikosti i zaštite prirode“, održao je prof. Jura Čavlović sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio stanje i razvojne značajke šumskih resursa u RH te istaknuo ekonomsku, okolišnu i socijalnu ulogu šuma koje se ostvaruju održivim gospodarenjem. Ukazao je i na brojne nelogičnosti koje se pojavljuju u mjerama očuvanja biološke raznolikosti, a koje su u nesuglasju s osnovnim postulatima gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Posebno je naglasio da će za uvođenje novih zahtjeva u području zaštite prirode u gospodarenje šumama biti potrebna dodatna edukacija šumarskih stručnjaka kao i definiranje i uspostava sustava financiranja nastalih troškova i gubitaka prihoda.

Na kraju prezentacije svim sudionicima je postavljeno pitanje: je li poznato stanje i posljedice primjene ograničenja proizašlih iz mjera zaštite prirode na šumarstvu u RH, na što je čak 83% odgovorilo kako nije poznato te smatra kako je potrebna detaljna procjena i analiza.

Na drugom pitanju vezanom uz postojeće stanje ekološke mreže i mjera zaštite prirode u RH, čak 78% sudionika se složilo kako je nužno redefiniranje mreže i mjera zaštite.

Prezentaciju pod naslovom „Sektor LULUCF u svijetlu EU politike do 2050.“ održala je dr. sc. Nirvana Franković Mihelj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tema su klimatske promjene i strategije EU koje se bave s utjecajem klimatskih promjena na ekosustave te važnost poticanja upravitelja šuma na održivo upravljanje šumama na nacionalnoj razini. Napomenula je kako je glavni cilj strategija za buduće vremensko razdoblje pošumljavanje, očuvanje i obnova šuma, kako bi se povećala apsorpcija CO₂, smanjila pojava i širenje šumskih požara te promicalo biogospodarstvo u skladu s ekološkim načelima koja pogoduju biološkoj raznolikosti. Posebno je naglasila da je za povećanje ponora ugljika potrebno drvne proizvode dovesti do visokog stupnja finalizacije jer izvozom poluproizvoda i ogrjeva paralelno dopuštamo da se uvoznici koriste odlivom koji je proizveden u Hrvatskoj.

Nakon predavanja rezultati ankete pokazali su kako se 98% sudionika stručnog skupa slaže kako je potrebno dio sredstava koje RH prikupi od prodaje emisijskih jedinica usmjeriti u provedbu projekata u šumarskom sektoru s ciljem povećanja ponora ugljika.

Na pitanje kakve šume predstavljaju veći ponor ugljika 75% je odgovorilo da su to normalne gospodarske šume, dok 25% sudionika smatra kako su to stare zaštićene šume.

Treću prezentaciju pod naslovom „Šumarstvo i EU fondovi iz hrvatske perspektive“ održao je mr. sc. Goran Gregurović iz Ministarstva poljoprivrede. Kroz prezentaciju je prikazano dosadašnje korištenje EU fondova, Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog Programa Konkurentnost i kohezija, koji su važan izvor financiranja razvoja šumarstva i održivog gospodarenja šumama u EU. Među ciljevima šumarstva na nacionalnoj razini koje je spomenuo, nalaze se imovinsko-pravno raščišćavanje i okrupnjavanje privatnih šumoposjeda. Uz to, kao važan cilj naglašena je i optimalna valorizacija općekorisnih funkcija šuma, uspostava održivog kompenzacijskog modela potpora (eng. „Natura payments“), nova zelena radna mjesta u šumarstvu te razvoj urbanog šumarstva. Također je napomenuo važnost učinkovite međusektorske suradnja i zajedničkih projekata s poljoprivredom, energetikom, zaštitom okoliša, zdravstvom i dr.

Iz postavljenog pitanja pokazalo se kako 57% sudionika smatra kako mjere i financijska sredstva iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. namijenjena šumarskom sektoru nisu bili dovoljni, dok 43% smatra kako jesu.

Na drugo pitanje 33% sudionika izjasnilo se kako smatra kako je za naredno financijsko razdoblje EU najvažniji cilj rješavanje imovinsko-pravnih problema i okrupnjavanje posjeda. Za optimalno vrednovanje općekorisnih funkcija glasalo je 25% sudionika, a za uspostavu održivog  kompenzacijskog modela potpora njih 18%, dok najmanji postotak (10%) smatra kako je bitno uložiti u nova zelena radna mjesta u šumarstvu i učinkovitu međusektorsku suradnju.

U sljedećoj prezentaciji dr. sc. Christian Brawenz iz Saveznog ministarstvo poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije predstavio je primjenu Nature 2000 u gospodarenju šumama Republike Austrije, naveo primjer prakse te analizirao problematiku koju određena pravila predstavljaju u gospodarenju šumama. Upoznao je sudionike s problemima koji se pojavljuju u zaštićenim područjima i njihov utjecaj prvenstveno na ruralne krajeve. Posebno je upozorio na činjenicu da imovina i zemljišta u zaštićenim područjima gube vrijednost zbog ograničenja kojima se smanjuju prihodi uslijed pada ekonomskih aktivnosti.

Na pitanje može li se osigurati opskrbu industrije i kućanstva drvom iz obnovljivih izvora energije ako se povećaju površine zaštićenih područja 64% sudionika skupa misli da ne može dok se 34% smatra kako će biti moguće.

Kroz drugo pitanje 64% sudionika smatra da će se odliv CO₂ smanjiti pri povećanju površine zaštićenih područja, dok 36% smatra kako će se odliv povećati.

Na kraju prvog dijela programa mr. sc. Zdenko Bogović iz  Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika u prezentaciji se osvrnuo na stanje zaštite prirode u šumama RH te ograničenja koja određene zaštite nose kod gospodarenja šumama. Istaknuo je i procjene gubitaka koje ograničenja nose te mogućnosti kompenzacije za njih. Također je napomenuo i važnost komunikacije sa sektorom zaštite prirode pri donošenju novih zakona i ograničenja. Kao primjer naveo je situaciju u kojoj se na Bioportalu površine jednodobnih šuma koje su u procesu prirodne obnove prikazuju kao degradacijski oblici šikara i živica. Upozorio je i na činjenicu da će smanjenje sječivog etata imati posljedicu na cijeli lanac vrijednosti u šumarskom sektoru i ostalim, na šumi baziranim, sektorima.

Na postavljeno pitanje ograničavaju li se mjere zaštite prirode vlasnike šuma u provedbi održivog gospodarenja, 62% sudionika odgovorilo je kako ograničavaju, 8% kako samo djelomično ograničavaju, dok je 30% sudionika odgovorilo kako smatra da mjere zaštite prirode ne ograničavaju provođenje održivog gospodarenja.

Posljednje pitanje provedene ankete pokazalo je kako 85% sudionika stručnog skupa smatra kako je dosadašnje održivo gospodarenje šumama dovoljno za održavanje visokog nivoa bioraznolikosti bez dodatnih mjera zaštite prirode.

U panel raspravi koju je kao moderator vodio prof. dr. sc. Milan Oršanić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su:

– Jože Mori, dipl. ing. šum., Zavod za gozdove Republike Slovenije

– doc. dr. sc. Stjepan Šterc, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

– mr. sc. Goran Gregurović, Ministarstvo poljoprivrede

– dr. sc. Josip Faletar, Hrvatska gospodarska komora

– mr. sc. Zdenko Bogović, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika

– mr. sc. Krešimir Žagar, Hrvatske šume d.o.o.

Na početku je moderator izrazio žaljenje što na skupu nema aktivnih predstavnika iz sektora zaštite prirode, no napomenuo je da je ovo početak i da očekuje da se u narednom razdoblju započne s međusektorskom suradnjom kroz argumentirane rasprave i druge oblike komunikacije.  Šumarski sektor i sektor zaštite prirode u konačnici ima isti cilj i dijele mišljenje kako je važno zadržati bioraznolikost i očuvati bogatstvo šuma, bitno je samo uskladiti kako se do toga može doći, za što je potrebno razumijevanje pojma održivo gospodarenje šuma koje uključuje i ekonomski i socijalnu funkciju šuma te suradnja sektora.

S tim stavom složili su se i ostali panelisti. Zdenko Bogović je naznačio da implementacija mjera proizašlih iz Zakona o zaštiti prirode zatvara šume kao jedan od najznačajnijih obnovljivih resursa što će posljedično dovesti do gubitaka radnih mjesta i depopulacije ruralnih područja.

To je potvrdio i demograf  Stjepan Šterc koji je upozorio kako je zemlju pogodio demografski slom jer je prirodan pad stanovništva na razini 16.000 godišnje. Negativnim trendovima svakako pridonosi politika u sektoru zaštite prirode koja donosi niz ograničenja bez prethodne analize posljedica na gospodarstvo i populaciju posebice u ionako osiromašenim krajevima RH (Lika, Gorski kotar, Slavonija).

Krešimir Žagar naglasio je kako će smanjenje etata, uz direktan utjecaj na opseg radova u upravljanju šumama imati i indirektan utjecaj na poduzetništvo u šumarskom sektoru koje obavlja značajan dio radova sječe i privlačenja, transporta i uzgojnih radova u državnim šumama. Josip Faletar istaknuo je problem mogućeg nedostatka sirovine za drvnu industriju koji će uzrokovati smanjenje broja radnih mjesta, a samim time i negativne gospodarske pokazatelje u cijelom sektoru drvne industrije kao jednoj od vrlo značajnih gospodarskih grana, pogotovo u ruralnim krajevima.

Slična iskustva iznio je i Jože Mori iz Zavoda za gozdove Slovenije, uz opasku da u Sloveniji nisu u praksi provedena ograničenja u gospodarenju šumama, a naknade za ograničenja u gospodarenju šumama su u fazi uvođenja.

Goran Gregurević je rekao da su od strane nadležnih ministarstava prepoznati problemi te da su u pripremi strateški dokumenti koji će uključiti i mjere za ublažavanje posljedica primjene ograničenja uzrokovanih mjerama zaštite prirode.

Na skupu su doneseni zaključci koje je iznio prof. Pentek:

1. Održivo i potrajno gospodarenje šumama u RH temelji se na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Takvim se gospodarenjem održava biološka raznolikost, stabilnost šumskoga ekosustava i dostupnost drvne sirovine te optimalno ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma.
2. Implementacijom mjera zaštite prirode, koje su propisane Zakonom o zaštiti prirode, u šumskogospodarske planove postavljaju se ograničenja u gospodarenje šumama, što prekida normalno gospodarenje i obnovu šumskoga ekosustava.
3. Među osobito negativnim posljedicama ograničenja gospodarenja šumama, koje nastaju provedbom Zakona o zaštiti prirode, svakako je smanjenje dostupnosti drvne sirovine, zbog čega se smanjuje proizvodnja u šumarstvu i drvnoj industriji te broj radnih mjesta u ruralnim područjima.
4. Uredba 1305/2013 EU-a predviđa kompenzacijske mjere za vlasnike šuma zbog njihovih gubitaka, dok njome nisu obuhvaćeni povezani gubici u cijelom lancu vrijednosti u šumarstvu i sektorima koji se temelje na šumi i koji su izravno pogođeni smanjenjem drva na tržištu.
5. Mjere zaštite prirode postavljaju ograničenja u održivom gospodarenju šumama što utječe na smanjenje odliva CO₂ u šumama.
6. Prijeko je potrebno:

• provođenje znanstvene, cjelovite analize stanja i posljedica primjene sadašnjih ograničenja gospodarenja šumama koja nameće Zakon o zaštiti prirode na nacionalnoj razini
• poduzimanje aktivnosti koje su usmjerene smanjenju trenutačnih ograničenja mjera zaštite prirode u šumskim ekosustavima u suglasju s načelima stručno utemeljenoga održivoga i prirodi bliskoga gospodarenja šumama te smanjenju površine šuma pod mjerama zaštite prirode
• hitno pokretanje postupka izrade Nacionalnoga šumarskoga programa i Strategije šumarstva Republike Hrvatske koji će uključiti sve dionike u šumarstvu i sektore koji se temelje na šumi.

PREZENTACIJE:

Cavlovic_prezentacija

Frankovic_Mihelj_prezentacija

Gregurovic_prezentacija

Prezentacija_Brawenz

Bogovic_prezentacija

Snimke su dostupne na Youtube kanalu Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika:

https://www.youtube.com/channel/UCz12fsJzuCW6QFGkkzr9eFQ