U organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika 2 prosinca 2020. godine održan je 0nline stručni skup „Politike i zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske u potrajnom gospodarenju šumama ‒ izazovi i posljedice“.
Skup je okupio preko 150 sudionika, među kojima vodeće stručnjake iz znanstvenih i gospodarskih institucija te kreatore javnih politika u Republici Hrvatskoj, a svoja iskustva predstavili su gosti iz Austrije i Slovenije. Iako su mjerodavni za pripremu i provedbu mjera zaštite prirode, skupu nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Uvodni govor održao je dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Tibor Pentek koji je naglasio kako:
Nakon dekana na skup se nakratko uključila kako bi pozdravila sudionike Marijana Petir, predsjednica saborskoga Odbora za poljoprivredu i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
Stručnom skupu je prisustvovalo sveukupno 150 sudionika, od kojih je 14 bilo panelista i 136 sudionika koji su imali mogućnost postavljati pitanja i komentirati izlaganja.
U prvom dijelu programa održana su plenarna izlaganja, a prvu prezentaciju pod naslovom „Održivost gospodarenja šumama u odnosu na zahtjeve očuvanja biološke raznolikosti i zaštite prirode“, održao je prof. Jura Čavlović sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je predstavio stanje i razvojne značajke šumskih resursa u RH te istaknuo ekonomsku, okolišnu i socijalnu ulogu šuma koje se ostvaruju održivim gospodarenjem. Ukazao je i na brojne nelogičnosti koje se pojavljuju u mjerama očuvanja biološke raznolikosti, a koje su u nesuglasju s osnovnim postulatima gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Posebno je naglasio da će za uvođenje novih zahtjeva u području zaštite prirode u gospodarenje šumama biti potrebna dodatna edukacija šumarskih stručnjaka kao i definiranje i uspostava sustava financiranja nastalih troškova i gubitaka prihoda.
Na kraju prezentacije svim sudionicima je postavljeno pitanje: je li poznato stanje i posljedice primjene ograničenja proizašlih iz mjera zaštite prirode na šumarstvu u RH, na što je čak 83% odgovorilo kako nije poznato te smatra kako je potrebna detaljna procjena i analiza.
Na drugom pitanju vezanom uz postojeće stanje ekološke mreže i mjera zaštite prirode u RH, čak 78% sudionika se složilo kako je nužno redefiniranje mreže i mjera zaštite.
Prezentaciju pod naslovom „Sektor LULUCF u svijetlu EU politike do 2050.“ održala je dr. sc. Nirvana Franković Mihelj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tema su klimatske promjene i strategije EU koje se bave s utjecajem klimatskih promjena na ekosustave te važnost poticanja upravitelja šuma na održivo upravljanje šumama na nacionalnoj razini. Napomenula je kako je glavni cilj strategija za buduće vremensko razdoblje pošumljavanje, očuvanje i obnova šuma, kako bi se povećala apsorpcija CO2, smanjila pojava i širenje šumskih požara te promicalo biogospodarstvo u skladu s ekološkim načelima koja pogoduju biološkoj raznolikosti. Posebno je naglasila da je za povećanje ponora ugljika potrebno drvne proizvode dovesti do visokog stupnja finalizacije jer izvozom poluproizvoda i ogrjeva paralelno dopuštamo da se uvoznici koriste odlivom koji je proizveden u Hrvatskoj.
Nakon predavanja rezultati ankete pokazali su kako se 98% sudionika stručnog skupa slaže kako je potrebno dio sredstava koje RH prikupi od prodaje emisijskih jedinica usmjeriti u provedbu projekata u šumarskom sektoru s ciljem povećanja ponora ugljika.
Na pitanje kakve šume predstavljaju veći ponor ugljika 75% je odgovorilo da su to normalne gospodarske šume, dok 25% sudionika smatra kako su to stare zaštićene šume.
Treću prezentaciju pod naslovom „Šumarstvo i EU fondovi iz hrvatske perspektive“ održao je mr. sc. Goran Gregurović iz Ministarstva poljoprivrede. Kroz prezentaciju je prikazano dosadašnje korištenje EU fondova, Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog Programa Konkurentnost i kohezija, koji su važan izvor financiranja razvoja šumarstva i održivog gospodarenja šumama u EU. Među ciljevima šumarstva na nacionalnoj razini koje je spomenuo, nalaze se imovinsko-pravno raščišćavanje i okrupnjavanje privatnih šumoposjeda. Uz to, kao važan cilj naglašena je i optimalna valorizacija općekorisnih funkcija šuma, uspostava održivog kompenzacijskog modela potpora (eng. „Natura payments“), nova zelena radna mjesta u šumarstvu te razvoj urbanog šumarstva. Također je napomenuo važnost učinkovite međusektorske suradnja i zajedničkih projekata s poljoprivredom, energetikom, zaštitom okoliša, zdravstvom i dr.
Iz postavljenog pitanja pokazalo se kako 57% sudionika smatra kako mjere i financijska sredstva iz EU fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. namijenjena šumarskom sektoru nisu bili dovoljni, dok 43% smatra kako jesu.
Na drugo pitanje 33% sudionika izjasnilo se kako smatra kako je za naredno financijsko razdoblje EU najvažniji cilj rješavanje imovinsko-pravnih problema i okrupnjavanje posjeda. Za optimalno vrednovanje općekorisnih funkcija glasalo je 25% sudionika, a za uspostavu održivog kompenzacijskog modela potpora njih 18%, dok najmanji postotak (10%) smatra kako je bitno uložiti u nova zelena radna mjesta u šumarstvu i učinkovitu međusektorsku suradnju.
U sljedećoj prezentaciji dr. sc. Christian Brawenz iz Saveznog ministarstvo poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije predstavio je primjenu Nature 2000 u gospodarenju šumama Republike Austrije, naveo primjer prakse te analizirao problematiku koju određena pravila predstavljaju u gospodarenju šumama. Upoznao je sudionike s problemima koji se pojavljuju u zaštićenim područjima i njihov utjecaj prvenstveno na ruralne krajeve. Posebno je upozorio na činjenicu da imovina i zemljišta u zaštićenim područjima gube vrijednost zbog ograničenja kojima se smanjuju prihodi uslijed pada ekonomskih aktivnosti.
Na pitanje može li se osigurati opskrbu industrije i kućanstva drvom iz obnovljivih izvora energije ako se povećaju površine zaštićenih područja 64% sudionika skupa misli da ne može dok se 34% smatra kako će biti moguće.
Kroz drugo pitanje 64% sudionika smatra da će se odliv CO₂ smanjiti pri povećanju površine zaštićenih područja, dok 36% smatra kako će se odliv povećati.
Na kraju prvog dijela programa mr. sc. Zdenko Bogović iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika u prezentaciji se osvrnuo na stanje zaštite prirode u šumama RH te ograničenja koja određene zaštite nose kod gospodarenja šumama. Istaknuo je i procjene gubitaka koje ograničenja nose te mogućnosti kompenzacije za njih. Također je napomenuo i važnost komunikacije sa sektorom zaštite prirode pri donošenju novih zakona i ograničenja. Kao primjer naveo je situaciju u kojoj se na Bioportalu površine jednodobnih šuma koje su u procesu prirodne obnove prikazuju kao degradacijski oblici šikara i živica. Upozorio je i na činjenicu da će smanjenje sječivog etata imati posljedicu na cijeli lanac vrijednosti u šumarskom sektoru i ostalim, na šumi baziranim, sektorima.
Na postavljeno pitanje ograničavaju li se mjere zaštite prirode vlasnike šuma u provedbi održivog gospodarenja, 62% sudionika odgovorilo je kako ograničavaju, 8% kako samo djelomično ograničavaju, dok je 30% sudionika odgovorilo kako smatra da mjere zaštite prirode ne ograničavaju provođenje održivog gospodarenja.
Posljednje pitanje provedene ankete pokazalo je kako 85% sudionika stručnog skupa smatra kako je dosadašnje održivo gospodarenje šumama dovoljno za održavanje visokog nivoa bioraznolikosti bez dodatnih mjera zaštite prirode.
U panel raspravi koju je kao moderator vodio prof. dr. sc. Milan Oršanić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su:
– Jože Mori, dipl. ing. šum., Zavod za gozdove Republike Slovenije
– doc. dr. sc. Stjepan Šterc, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
– mr. sc. Goran Gregurović, Ministarstvo poljoprivrede
– dr. sc. Josip Faletar, Hrvatska gospodarska komora
– mr. sc. Zdenko Bogović, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika
– mr. sc. Krešimir Žagar, Hrvatske šume d.o.o.
Na početku je moderator izrazio žaljenje što na skupu nema aktivnih predstavnika iz sektora zaštite prirode, no napomenuo je da je ovo početak i da očekuje da se u narednom razdoblju započne s međusektorskom suradnjom kroz argumentirane rasprave i druge oblike komunikacije. Šumarski sektor i sektor zaštite prirode u konačnici ima isti cilj i dijele mišljenje kako je važno zadržati bioraznolikost i očuvati bogatstvo šuma, bitno je samo uskladiti kako se do toga može doći, za što je potrebno razumijevanje pojma održivo gospodarenje šuma koje uključuje i ekonomski i socijalnu funkciju šuma te suradnja sektora.
S tim stavom složili su se i ostali panelisti. Zdenko Bogović je naznačio da implementacija mjera proizašlih iz Zakona o zaštiti prirode zatvara šume kao jedan od najznačajnijih obnovljivih resursa što će posljedično dovesti do gubitaka radnih mjesta i depopulacije ruralnih područja.
To je potvrdio i demograf Stjepan Šterc koji je upozorio kako je zemlju pogodio demografski slom jer je prirodan pad stanovništva na razini 16.000 godišnje. Negativnim trendovima svakako pridonosi politika u sektoru zaštite prirode koja donosi niz ograničenja bez prethodne analize posljedica na gospodarstvo i populaciju posebice u ionako osiromašenim krajevima RH (Lika, Gorski kotar, Slavonija).
Krešimir Žagar naglasio je kako će smanjenje etata, uz direktan utjecaj na opseg radova u upravljanju šumama imati i indirektan utjecaj na poduzetništvo u šumarskom sektoru koje obavlja značajan dio radova sječe i privlačenja, transporta i uzgojnih radova u državnim šumama. Josip Faletar istaknuo je problem mogućeg nedostatka sirovine za drvnu industriju koji će uzrokovati smanjenje broja radnih mjesta, a samim time i negativne gospodarske pokazatelje u cijelom sektoru drvne industrije kao jednoj od vrlo značajnih gospodarskih grana, pogotovo u ruralnim krajevima.
Slična iskustva iznio je i Jože Mori iz Zavoda za gozdove Slovenije, uz opasku da u Sloveniji nisu u praksi provedena ograničenja u gospodarenju šumama, a naknade za ograničenja u gospodarenju šumama su u fazi uvođenja.
Goran Gregurević je rekao da su od strane nadležnih ministarstava prepoznati problemi te da su u pripremi strateški dokumenti koji će uključiti i mjere za ublažavanje posljedica primjene ograničenja uzrokovanih mjerama zaštite prirode.
Na skupu su doneseni zaključci koje je iznio prof. Pentek:
PREZENTACIJE:
Snimke su dostupne na Youtube kanalu Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika:
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.