Kako bi postigla klimatsku neutralnost do 2050. godine Europska unija postavila je okvir svoje klimatske i energetske politike za razdoblju od 2020. do 2030. godine. Cilj provedbe strategije je financiranje održivog rasta i prijelaz na niskougljično i resursno učinkovito gospodarstvo. Vijeće  je izdalo  prijedlog za izradu sustava klasifikacije, odnosno „taksonomije”, na razini EU-a kojim će se za poduzeća i ulagatelje uspostaviti zajednički jezik kako bi se moglo utvrditi koje se gospodarske djelatnosti mogu smatrati okolišno održivima.

Međutim, određeni kriteriji suprotstavljaju se s realnim stanjem gospodarenja šumama u Europi te nameću nepotrebna ograničenja.

Konfederacija europskih privatnih šumovlasnika (CEPF), krovna organizacija privatnih šumovlasnika na području cijele Europe čiji je član i Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, izrazila je svoje mišljenje vezano za prijedlog delegiranog akta o klimatskim promjenama.

Načela održivog gospodarenja šumama (Forest Europe) primjenjuju se u šumarskoj praksi u EU. Kriteriji održivosti šumske biomase već su definirani u zakonodavstvu EU (Direktiva o obnovljivoj energiji – RED). Šumarstvo je održivo te postoje sustavi na nacionalnoj i lokalnoj razini koji to potvrđuju. Nažalost, predloženi delegirani akt to ne uzima u obzir. Izuzetno bismo željeli pozdraviti ovaj prijedlog, ali ne uz uvjete koji odbacuju srž šumskog sektora – Održivo gospodarenje šumama, ističu u CEPF.

Delegirani akt ne bi se trebao koristiti kao sredstvo za odmak od nadležnosti država članica o šumarstvu. Desetljećima je zajednički konsenzus da nadležnost u upravljanju šumama pripada državama članicama. Rješenje za bolju usklađenost politika bilo bi suradnja s državama članicama i uključenim sektorima.

Osim toga, delegirani akt ne bi se trebao koristiti za uvođenje novih koncepata u zakonodavstvo EU-a. Što se tiče šumarstva, delegirani nacrt nadilazi načelo bolje regulacije da „delegirani akt ne može promijeniti bitne elemente zakona”. Okvir delegiranog akta stoga nije prikladan i ispravan za definiranje novih, detaljnih kriterija održivog gospodarenja šumama.

CEPF je zabrinut što Komisija radi s previše ambicija i premalo vremena za donošenje zakonodavnih prijedloga. Delegirani akt zaslužio bi veću transparentnost i zaslužio bi više vremena da se saslušaju pogođeni dionici.

Šume su prva karika u dugim lancima vrijednosti i mrežama šumarskog sektora. CEPF promovira pristup zasnovan na riziku RED II prilikom uspostavljanja kriterija za održivost šuma u regulaciji taksonomije. Razlog je taj što nam je potreban koherentan pristup, nevezan za krajnju upotrebu drveta kada je u pitanju održivost.

Vlasnici šuma ne odvajaju planiranje održivog gospodarenja šumama i aktivnosti za različite krajnje namjene. Različite razine ambicija u kriterijima za različite svrhe mogle bi promijeniti potražnju na tržištima drva i tako imati utjecaj na prakse gospodarenja šumama.

CEPF želi izraziti snažnu zabrinutost zbog provođenja postupka za ovaj delegirani akt. Nedostatak sektorskog sudjelovanja može se vidjeti u složenim kriterijima, složenosti koji će isključiti većinu od 16 milijuna privatnih vlasnika šuma da doprinose ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena sustavom taksonomije. Srećom, iz ovog prvog procesa naučene su neke lekcije, a Komisija je pozvala dionike da rade na drugoj skupini kriterija putem platforme o održivim financijama.

Nesigurnost u definicijama otežava ocjenu delegiranog akta. U poglavljima koja se odnose na šume, delegirani akt odnosi se na „poboljšano gospodarenje šumama“, „šumarstvo blisko prirodi“, „savjetovanje dionika za plan gospodarenja šumama“ i „plan pošumljavanja“. Nema vlasnika šume koji bi se na to složio bez prethodnog znanja o definiciji tih pojmova.

Delegiranim aktom predlaže se podnošenje i revizija izuzetno detaljnog plana gospodarenja šumama. To nije prihvatljivo jer odabir planiranja gospodarenja pripada vlasnicima šuma. Osim toga, takvo se planiranje na različite načine regulira na nacionalnoj razini i ne može se zahtijevati na usklađen način na razini EU-a. Čini se da se ovim delegiranim aktom vlasnici šuma smanjuju na izvještajne jedinice koje služe cilju financijskih sektora.

S gledišta sektora nismo vidjeli procjenu učinka za ovaj delegirani akt. Otkako je objavljen Akcijski plan održivog financiranja, nekoliko smo puta pitali kako će to izravno i konkretno pomoći ili utjecati na vlasnike šuma da doprinesu klimatskim akcijama. Nažalost, na ovo pitanje nije dat odgovor. Ne znamo ni tko će izvještavati o složenim kriterijima povezanim sa šumom. Ovo je slaba točka delegiranog akta – nedostaje mu stvarnosti akcija na terenu, poručili su iz Konfederacije europskih privatnih šumovlasnika.