Članovi Udruge privatnih šumoposjednika “Jegnjed” u sklopu Svjetskog dana kretanja, 21. studenoga 2020. godine, sudjelovali su u akciji pošumljavanja na području vodocrpilišta u Nedelišću u vlasništvu Međimurskih voda d.o.o. Iako je više od 46 % Hrvatske pod šumama, Međimurska je županija najmanje šumovita pa su ovakva pošumljavanja itekako značajna za samo Međimurje.
Pošumljavanje se odvijalo u svrhu očuvanja izvorišta pitke vode na području Međimurske županije. Upravo će novopodignuta šumska sastojina u budućnosti pridonijeti poboljšanoj kakvoći vode koju svakodnevno pijemo. Ujedno ovim pošumljavanje pridonijeti će se povećanju šumskih površina u Međimurskoj županiji koja je po udjelu šumskih površina na samom začelju u RH.
Boravak u prirodi uz poštivanje epidemioloških mjera, a ujedno i briga o budućnosti šuma i voda, u trenutnoj korona krizi može biti samo pozitivan primjer svima drugima.
Vodocrpilište Nedelišće pitkom vodom opskrbljuje 80 % kućanstava Međimurske županije. Kako bi očuvali kvalitetu vode te šumom oplemenili golem prostor, desetu godinu ondje se provodi akcija pošumljavanja. Ove godine vezana je uz Svjetski dan kretanja.
U posljednjih desetak godina Udruga privatnih šumoposjednika “Jegnjed” organizira akcije pošumljavanja, pri čemu se sadnice nabavljaju iz sredstava Naknade za općekorisne funkcije šuma. Pod nadzorom šumarske struke dosad je posađeno 130.000 autohtonih sadnica, a sade se mješovite sastojine zavičajnih vrsta.
Međimurske vode su prepoznale važnost šume u pročišćavanju oborina te su krenule postupno u pošumljavanje crpilišta. Svake godine po nekoliko hektara i danas je na prostoru vodocrpilišta Nedelišće, od ukupnih 48 hektara oko 15 hektara šumske sastojine.
Prirodne šume, osim gospodarske koristi koju daju vlasnicima i industriji, imaju i socijalnu funkciju – za rekreaciju, za šetnju kroz šumu, ali i okolišnu funkciju (bioraznolikost, pročišćavanje voda, sprječavanje erozije).
Stoljetna šuma skrbit će se tako za okoliš budućnosti.
Poruka međimurskih vlasnika šuma: “Najbolje vrijeme za sadnju stabala bilo je prije 20 godina. Sljedeće najbolje vrijeme je sad.”
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.