S obzirom na novonastalu situaciju vezano uz koronavirus pitanje biološke raznolikosti prvenstveno šumskih ekosustava imat će važnu ulogu u budućem razdoblju. Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi i svake godine 22. svibnja ukazuje se na veliku ulogu biološke raznolikosti. U Republici Hrvatskoj taj se dan ujedno obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježili su i privatni šumovlasnici. Tako je Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” u suradnji sa OŠ Donji Kraljevec obilježila ovaj dan kroz donaciju i sadnju Gupčeve lipe u dvorištu škole. U ime udruge sađenju je nazočio dopredsjednik udruge gospodin Stjepan Mesarek. On je na maloj svečanosti predao ravnateljici OŠ Donji Kraljevec Sandri Vlahek doniranu sadnicu Gupčeve lipe sa Svjedodžbom o podrijetlu sadnice lipe s matičnim brojem klona 371, te su ju nakon toga zajednički posadili.
Gupčeva lipa, latinskim imenom Tilia platyphyllos Scop., pripada vrsti velelisna lipa. To je drvo koje raste u Gornjoj Stubici te je zakonom zaštićeno kao spomenik prirode. Prvi Živi arhiv Gupčeve lipe podignut je 2011. godine u suradnji sa znanstvenicima Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko u mjestu Hižakovac, gdje se po legendi rodio Matija Gubec. Sadnjom klonova Gupčeve lipe pridonosi se očuvanju velikog bogatstva biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.
U sklopu dvorišta OŠ Donji Kraljevec u suradnji sa šumarskim stručnjacima osnovan je i tematski park autohtonih šumskih drvenastih vrsta iz šumskih ekosustava Međimurske županije kojim se također željelo ukazati na važnost biološke raznolikosti šumskih ekosustava. Tako je u tematskom parku zasađeno dvadesetak najvažnijih drvenastih šumskih vrsta koje rastu u šumskim ekosustavima Međimurske županije jer što je veća biološka raznolikost šumskih drvenastih vrsta to je veća i njihova stabilnost.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.