Prema EU Zelenom planu (Green Deal), Komisija je najavila novu šumarsku strategiju EU-a koja će se nadovezati na njezinu strategiju biološke raznolikosti, pokriti cijelo šumarstvo i promovirati brojne usluge koje šume pružaju. Strategija će imati za cilj osigurati zdrave i otporne šume koje doprinose biološkoj raznolikosti, klimatskim ciljevima i osiguravaju egzistenciju te koje podržavaju kružnu bioekonomiju. S ciljem informiranja građana i dionika i njihovog uključivanja u donošenje akata Komisija je pripremila Pravilnik, koji možete pogledati ovdje.
Konfederacija europskih privatnih šumovlasnika (CEPF) kao predstavnik vlasnika šuma u EU, izlaže komentare na predloženi Pravilnik u ime 16 milijuna privatnih šumovlasnika na području Europe:
Elementi koje podržavaju
Mišljenja o ključnim ciljevima: pošumljavanje, obnova i očuvanje
Opseg ovih ciljeva pruža određena ograničenja te ne odražava cijelu sliku svih izazova s kojim se europske šume suočavaju. Također ne uključuje puni opseg potencijala i usluga koje šume već pružaju cjelokupnom društvu.
Takav opseg nije dovoljan da osigura konzistentan pristup između EU domaće politike te mu nedostaje razmatranje i podrška dinamičnom okviru održivog gospodarenja šumskim ekosustavima. Također, ne čini se kompatibilan sa snažnom ekonomskom dimenzijom, uključujući razvoj kružne bioekonomije, koju će EUŠS morati uključiti. Ciljeve koje se obnose na obnavljanje i očuvanje šumskih ekosustava je potrebno detaljnije razjasniti.
Važni elementi koji nedostaju
EEUŠS trebala bi biti ključni alat za uspješno usmjeravanje svih šumarskih politika u istom smjeru te omogućiti stvaranje okvirnih uvjeta koji ne koče provedbu održivog gospodarenja šumama na nacionalnoj razini.
Pravilnik za EUŠS je ambiciozan i ima mnogo ciljeva. Međutim, pravni temelj za toliko različitih ciljeva nije jasan. U dijelu „problemi s kojima se inicijativa planira baviti“ ne spominju se šume kao direktan izvor drva koji je najodrživiji oblik obnovljivog materijala.
Vjerujemo kako održiv način gospodarenja treba biti temeljen na radu „Forest Europe-a“, stoga je potrebno da „Forest Europe“ doda definicije, kriterije i principe u definiciju održivog gospodarenja šumama. Putokaz ne ističe važnost održavanja i jačanja motivacije kod privatnih šumovlasnika i upravitelja da upravljaju svojim šumama u budućnosti. Također, ne spominje potrebu za radom i napretkom u implementaciji plaćanja općekorisnih funkcija, osobito u području klimatske zaštite pošto je održiv način gospodarenja dio ograničenja u zakonu.
Konačno, upravljanje rizicima bi trebalo biti uključeno u upravljanje šumskim područjima.
Potrebna objašnjenja
Postoji zabrinutost o pozivu za „predviđanje mjera za izbjegavanje ili ispravljanje neodrživih praksi“ što implicira da se šumama nije gospodarilo održivo. Prije donošenja takvih odluka potrebna je jasna definicija pojma „neodrživih praksi“ bazirana na realnim podatcima.
Postoji nejasnoća i u pozivu na „nastojanje smanjenja gubitka šumske pokrovnosti“ kada se površina šuma na području Europe povećava tijekom godina i desetljeća.
Također, potrebno je detaljno definirati što svaki od pojmova koji uključuju zabrane, uključujući i „posljednje preostale primarne i stare šume koje će možda trebati strogu zaštitu“.
Podrška pogledu Europskog Parlamenta i Država članica na ovu problematiku
Upućujemo poziv Komisiji da napravi Komisijske Zaključke (11/11/20) Rješenja Europskog Parlamenta (8/10/20) te da pristupe problematici holistički i uzmu u obzir multifunkcionalnost šumskih ekosustava kako bi održivo gospodarenje šumama bilo definirano u okviru „Forest Europe“ te kako bi postojalo poštovanje u raspodjeli nadležnosti između EU-a i država članica
Iz gledišta vlasnika šuma, važno je da održivo gospodarenje i višestruke funkcije šuma budu glavna vodilja u novoj Šumarskoj strategiji Europske unije.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.