I ove godine je tradicionalno u Opatiji održana Drvno-tehnološka konferencija u okruženju smanjenja tržišne napetosti koja je obilježila drugu polovicu 2023., a mnogobrojne tržišne teškoće bile su uzrokovane zastojima na njemačkom graditeljskom tržištu.
HSUPŠ je kao i prijašnjih godina bio partner u organizaciji konferencije, a sudjelovali smo i na potpisivanju „Memorandum of Understanding“ o pokretanju hrvatskih Operativnih skupina u sektoru šumarstva i agrošumarstva. Time su glavni dionici u šumarskom sektoru izrazili spremnost i odlučnost da zajednički ulažu napore za jaču zastupljenost sektora šumarstva i agrošumarstva u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., te da zajednički surađuju na pokretanju Operativnih skupina (OG) u okviru Hrvatskog ruralnog Program razvoja u sektoru šumarstva i agrošumarstva.
Kao ključno sektorsko pitanje tijekom konferencije se nametnulo rješavanje izazova povezanih s klimatskim promjenama, ali i moguća refleksija novih politika na razini EU i RH na šumarski sektor. EU teme su vrlo detaljno analizirane na konferenciji, predstavljena je inicijativa sektorskih udruženja drvne industrije iz Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske koja su provela zajedničku akciju prema lokalnim vladama, kao i prema tijelima u Bruxellesu kako bi se odgodila primjena EUDR uredbe koja se fokusira na proizvede od drva, ali na način da oni nisu doprinijeli krčenju šuma, odnosno degradaciji šuma u Europi i na globalnoj razini.
Tijekom intenzivne rasprave na konferenciji usvojeni su sljedeći zaključci:
1. EU nema zajedničku šumarsku politiku, nego svaka zemlja određuje svoje prioritete na osnovu EU šumarske strategije. EU Zakon o nadzoru šuma je dobio opću potporu dionika, ali neki sektorski dionici izražavaju zabrinutost zbog njegove percipirane nedorečenosti i pozivaju na snažnije mjere za osiguranje otpornosti šuma. Zagovara se uključivanje dodatnih pokazatelja za sveobuhvatno praćenje evolucije šuma i za uspostavu jedinstvenog okvira za praćenje stanja šuma u državama članicama.
2. EU je glavni promotor zelenih politika na europskoj, ali i na globalnoj razini.
3. Kreće se – Talijansko tržište je posljednjih dva mjeseca optimističnije oko stanja u sektoru, a sajam namještaja Salone del Mobile 2024 u Milanu je tijekom svog održavanja pred mjesec dana ponovno potvrdio izvrsnosti talijanskog dizajna i najavio pokretanje mnogobrojnih izvoznih poslova.
4. Europsko tržište parketa doživjelo je značajan pad, navodi se priopćenju FEP-a – Europske federacije proizvođača parketa. Preliminarne procjene iz siječnja ove godine upućuju na veliko smanjenje ukupne potrošnje parketa u usporedbi s prethodnom godinom, odražavajući prije svega smanjeno povjerenje potrošača uzrokovanih visokim kamatama te uslijed velikog smanjenja građevinskih aktivnosti na velikim europskim tržištima.
5. Sektorske tvrtke polako izlaze iz krize – sudionici na konferenciji su izrazili optimizam oko uspjeha niza izvoznih poslova na unutarnje tržište EU-a, ali i na prekomorska tržišta.
6. Potrebno je povećati utjecaj sektora nakon nacionalnih i europskih izbora na donositelje odluka. Postoje brojne mogućnosti za poboljšanje položaja na šumi baziranih industrija u budućim politika Europske komisije i Vlade RH.
7. U sektoru nedostaje veća razina primjene inovacija. Istraživači su pronašli dokaze u Africi kako je drvo u najranijoj prošlosti korišteno za izgradnju različitih konstrukcijskih struktura i ručnog alata prije gotovo pola milijuna godina. Nažalost, danas se ne gradi dovoljno održivo, jer se ne koristi dovoljno drva u građevinskom sektoru, stoga se apelira na sustav javne nabave u cilju predviđanja većeg udjela proizvoda od drva.
8. Neopravdan je pritisak pripadnika zelenih političkih opcija u Europi na čistu energiju i na korištenje drva u energetici, jer se osjeća intencija “zelenih akademskih krugova” oko podizanja razine energetske učinkovitosti, a na štetu zelene energije iz drva.
9. Treba unaprijediti obrazovni sustav, kroz inzistiranje na praktičnoj nastavi u srednjim školama, ali i na fakultetima, kako bi se dobila i osposobila kvalitetna radna snaga, koje trenutno kronično nedostaje, prvenstveno zbog iseljavanja mladih prema zapadnim zemljama EU-a.
10. Regiju jugoistočne Europe treba brendirati kao mjesto proizvodnje vrhunskih proizvoda više dodane vrijednosti na šumi baziranih industrija. JIE postaje prepoznatljivo mjesto i sinonim šumarstva u Europi, a potrebno je pripremiti više projekata u sklopu EU programa, uključujući i program HORIZON usmjerenih na poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u području digitalnih tehnologija u cilju povećanja razine sektorskog znanja i ključnih kompetencija iz područja drvne tehnologije i šumarstva.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.