U organizaciji Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) u Našicama je 16. travnja 2019. održan okrugli stol na temu „Korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja u šumama šumoposjednika“. Na raspravi su osim predstavnika HSUPŠ sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te konzultanti.
Skupu je prethodio terenski posjet tijekom kojeg su prikazani rezultati nekih projekata financiranih kroz Program ruralnog razvoja:
Kroz tematsku raspravu iznesena su dosadašnja iskustva u prijavi i provedbi projekata u šumama šumoposjednika koji su sufinancirani iz Programa ruralnog razvoja RH. Također su izneseni i problemi te prijedlozi za poboljšanja u narednim natječajima, odnosno u Programu ruralnog razvoja za slijedeće razdoblje financiranja.
Kod operacije 8.5.1. “Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura” uočeno je da se prilikom provedbe projekta koji uključuje postavljanje zaštitne ograde nepotrebno uvjetuje da ograda ostaje 5 godina na toj površini iako je potrebna samo prve dvije godine. Također je uočeno da prilikom kolaudacije radova tj. terenske kontrole od strane APRRR nedostaje stručnih šumarskih kadrova koji mogu kvalitetno ocijeniti provedbu projekta.
Na kraju je zaključeno da je operacija 8.5.1. unutar mjere 8 opravdala svoje uvrštenje u Program ruralnog razvoja te je istu potrebno, uz reviziju standardnih troškova i tipova konverzija, uvrstiti i u slijedeće razdoblje financiranja.
Jedan od problema u gospodarenju privatnim šumama su i ograničenja uvjetovana Zakonom o zaštiti prirode i Direktivama EU (NATURA 2000) pa je predloženo da se u slijedeće razdoblje ubace i kompenzacijske mjere kojima će se vlasnicima nadoknaditi manjak prihoda.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.