Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika kao član Europske konfederacije vlasnika šuma sudjelovao je u pripremi otvorenog pisma europskih vlasnika šuma, uz napomenu da je situacija u RH ipak malo drugačija što možemo zahvaliti dugoj tradiciji održivog gospodarenja šumama, čime smo postigli visoku vrijednost naših prirodnih šuma koja se očituje kroz očuvanu bioraznolikost, općekorisne funkcije i zadovoljavanje ekonomskih potreba za obnovljivim resursom. Naša industrija nije ovisna o uvozu drvne sirovine, već naprotiv istu većinom izvozimo pa je ovo prilika da se kroz nastavak dosadašnjeg održivog gospodarenja pokažemo kao rješenje u EU za buduće izazove u pogledu prilagodbe ekosustava na klimatske promjene i sve veću potražnju za drvnom sirovinom, uz očuvanje bioraznolikosti i općekorisnih funkcija šuma.

Otvoreno pismo poslano je čelnicima EU, zastupnicima u EP te nacionalnim vlastima i nadležnim ministarstvima. U nastavku je prijevod otvorenog pisma, a originalnu verziju na engleskom možete pogledati ovdje.

Otvoreno pismo europskih vlasnika šuma: Poziv na održivi dogovor
za sigurnu i prosperitetnu EU za dobrobit njezinih ljudi i planeta

Vlasnici šuma u Europi najoštrije osuđuju invaziju Rusije na Ukrajinu. Ruski oružani napad više je od napada na Ukrajinu, to je napad na pravo svake zemlje da odlučuje o svojoj budućnosti. To predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti.
Vlasnici šuma u Europi ujedinjeni su u solidarnosti s Ukrajinom i njezinim narodom. EU i njezine države članice zajedno podupiru Ukrajinu riječima i djelima. Uz gospodarsku i humanitarnu pomoć. Pružajući utočišta za Ukrajince koji bježe od rata. Pozdravljamo vaše snažno vodstvo za ujedinjenje EU u ovim izazovnim vremenima.
Ruska invazija na Ukrajinu predstavlja velike izazove za EU27 usred oporavka od pandemije COVID-19, rastućih nejednakosti i utjecaja klimatskih promjena. Ovisnost o (fosilnim) sirovinama iz Rusije mora se brzo smanjiti kako bi se prestalo financirati rat. Ljudi i gospodarstvo moraju se opskrbljivati pouzdanom i pristupačnom električnom i toplinskom (energijom) iz održivih izvora. Svi obnovljivi oblici energije, a posebno obnovljive sirovine, imaju odlučujuću ulogu u tome. EU27 može postići energetsku neovisnost, dostići klimatske ciljeve i izgraditi jednaka i pravedna društva samo uz aktivno korištenje i održivo gospodarenje šumama na dobrobit svih.
Neposredna posljedica ruske invazije je potpuni zastoj ogromnih količina uvoza oblovine i drvnih materijala iz Rusije i Bjelorusije. To znači da će na tržištu EU-a potrebna veća ponuda drva kako bi se odgovorilo na istu razinu potražnje za potporom energetske neovisnosti EU-a, kao i potrebe za sirovinama za gradnju i bioekonomiju.
Europski vlasnici šuma su tijekom prošle godine, dakle mnogo prije rata, pokušali ukazati na ogroman potencijal koji aktivno održivo šumarstvo pruža ljudima i našem planetu. U brojnim smo prilikama naglasili višestruke prednosti koje svakodnevno pružamo, kao što su prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, očuvanje pouzdane obnovljive energije i pružanje održivog izvora drva za gradnju i sirovina za rastuću bioekomomiju, dok istovremeno šume pružaju prostor za dobrobit ljudi i prirode. Do sada su se slabo čuli glasovi vlasnika šuma.
Za sigurnost Europe u cjelini, mnoge se zemlje preispituju i repozicioniraju kako bi se prilagodile novoj stvarnosti. Vrijeme je da se Komisija EU probudi i učini isto. Vrijeme je da se Agenda 2030 i ciljevi održivog razvoja (SDG) stave u središte. Koherentan okvir koji nastoji okončati siromaštvo i glad, ostvariti ljudska prava svih, postići ravnopravnost spolova, potaknuti održivo upravljanje prirodnim resursima i boriti se protiv klimatskih promjena, dok istovremeno olakšava partnerstva i osigurava mir.
Europska komisija je izrazila jasnu ambiciju ispunjavanja Agende 2030, tj. stavljanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda u središte naše politike. Time se usmjerava rad u svim sektorima, te pokazuje predanost održivom razvoju. Vrijeme je da svi političari ispune ovo obećanje i da živimo u skladu s dosljednošću politike, koja je zapisana u Ugovoru iz Massstrichta iz 1992. godine.
Vlasnici šuma u Europi pozivaju Komisiju EU da transformira postojeći Zeleni plan u “Zeleni plan za održivu, sigurnu i prosperitetnu EU”.
Vlasnici šuma u Europi obećavaju punu potporu kako bismo pridonijeli prevladavanju krize opskrbe energijom i borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, iznuđivačka ovisnost o uvozu ruskog plinu, nafte i ugljena može se smanjiti samo ako se nama, vlasnicima šuma, omogući da nastavimo održivo koristiti naše šume na temelju nacionalnih nadležnosti i najboljih lokalnih praksi. Upravljanje kompromisima i izgradnja sinergije između SDG-a najbolje je raditi lokalno i na dobrovoljnoj osnovi.
Drvo neprestano raste i sječe se na temelju održivog i višenamjenskog gospodarenja šumama. Ponuda drva u šumama EU27 povećala se za 275 milijuna m³/god u posljednjih 30 godina. Godišnji prirast desetljećima premašuje korištenje drva. U isto vrijeme, mnogi pokazatelji koji se odnose na biološku raznolikost razvijaju se u pozitivnom smjeru. Energetski drvni sortimenti, koji su nusproizvodi gospodarenja šumama i prerade drva, oduvijek su bili najvažniji lokalno dostupni obnovljivi izvor energije.
Ne možemo si više priuštiti velike zabrane korištenja šuma. Analiza Instituta Thünen pokazuje da će, ako se provede strogi cilj zaštite od 10 posto, opskrba drvom u EU27 pasti za oko 40 posto. To znači da se drugi ciljevi EU-a dekarbonizacija stanogradnje, implementacija bioekonomije i ubrzanja energetske tranzicije jednostavno ne mogu postići osim ako EU ne postane još više ovisna o uvozu drva iz Rusije. Pozivamo Europsku komisiju da slijedi uravnoteženiji pristup primjenom dobrovoljnijih i fleksibilnijih shema zaštite zemljišta koje su dostupne, te štite biološku raznolikost, ublažavaju klimatske promjene, a istodobno jačaju i osiguravaju bioekonomiju u Europi.
Vlasnici šuma u Europi predani su biološkoj raznolikosti. Nastavit ćemo gospodariti našim šumama na način da osiguravamo bioraznolikost šuma kao sastavni dio. Stoljećima su vlasnici šuma bili čuvari europske biološke raznolikosti. Obnova degradiranih ekosustava treba biti u fokusu. Svi moramo obnoviti ekosustave koji su izgubili svoju funkcionalnost i produktivnost, posebno one s najvećim potencijalom za ponor i skladištenje ugljika, te spriječiti i smanjiti utjecaj prirodnih katastrofa.
Drvo je neophodno za održivu energetsku tranziciju. Konkurentnost drva više nije zadana zbog namjeravanog pooštravanja u REDIII direktive. Svi čimbenici koji utječu na troškove, kao što su dodatni kriteriji održivosti, potvrda uštede CO2 i obvezna kaskadna uporaba, moraju se ukloniti iz direktive. Štoviše, delegirani akt o klimatskim promjenama i planirani delegirani akt o biološkoj raznolikosti, kao dio taksonomije, trebali bi biti povučeni jer nisu praktični za vlasnike šuma. Vlasnici šuma su izvršitelji i želimo praktična rješenja koja su provediva. Ista pravila nisu prikladna za sve.
Pristup LULUCF-a Europske komisije mora se temeljito preispitati. Maksimalno skladištenje ugljika u šumama EU-a pogrešan je put prema destabilizaciji i povećanju klimatske osjetljivosti postojećih šuma. Najveće moguće ublažavanje klimatskih promjena dolazi od održivog korištenja drva i zamjene fosilnih sirovina i energetski intenzivnih materijala obnovljivim resursima. Mlade šume su prilagodljivije i pohranjuju više ugljika. Cilj mora biti trajno uspostaviti šume prilagođene klimi, koristeći barem godišnji prirast i na taj način pomoći bioekonomiji da napravi proboj i zaustavi našu ovisnost o ruskom uvozu drva u EU.
A mi, vlasnici šuma u Europi, građani smo svijeta. Želimo podijeliti naša održiva rješenja i njegovati partnerstva diljem svijeta. Zajedno s vlasnicima šuma diljem svijeta, želimo izgraditi prosperitetne i zdrave šume za nadolazeće generacije.