Poštovani privatni vlasnici šuma,

Savez smo osnovali da bismo se borili za prava malih ljudi, vlasnika šuma u Hrvatskoj, jer smatramo da jedino organiziranim i sustavnim pristupom te stručnim i argumentiranim dijalogom možemo utjecati na politiku upravljanja privatnim šumama, pri čemu govorimo jednim glasom, a to je glas svih privatnih šumovlasnika.

Vlasnička prava nad privatnim šumama moramo zaštiti jer u njihovim uslugama uživa čitavo društvo. Vlasnici šuma nude radna mjesta, pozitivne učinke na klimu i održive resurse za budućnost. Naše šume predstavljaju veliku prednost za gospodarstvo zemlje, zapošljavanje i razvoj ruralnih područja, istovremeno štiteći okoliš i ekosustave. Stvarajući odgovorne privatne vlasnike šuma mi koristimo šume za razvoj održivog društva.

Samo osiguravanje snažnog i sigurnog prava vlasništva može se postići demokracija i učinkovito tržišno gospodarstvo. Sloboda s odgovornošću temelji se na povjerenju u volju i sposobnost vlasnika šuma da preuzmu odgovornost za donošenje odluka, na svoju ali i korist društva. Na taj način stvara se buduće povjerenje i velike mogućnosti za hrvatske vlasnike šuma, šumarsku industriju i društvo. Međutim, ograničenja toga prava usporila su i spriječila aktivno upravljanje privatnim šumama. Iz razloga što moramo čim prije prijeći na društvo koje se temelji na obnovljivim sirovinama moramo što prije regulirati vlasnička prava nad privatnim šumama.

Činjenica je da iskorištavanje šuma osigurava obnovljive sirovine, raznolikost, radna mjesta i razvoj ruralnih područja. Moramo shvatiti kako zaštitom prava vlasnika šuma vodimo brigu o samoj šumi. Nažalost, prava se zakidaju i sve je više slučajeva uskraćivanja naknade pojedincima koji su prisiljeni obratiti se sudu. Nesklad između namjera politike i praktične primjene sve više raste što dovodi do potkopavanja povjerenja vlasnika šuma u državu, vlasti i vladavinu zakona. Trenutni smjer koji su odredile vlasti nespojiv je s temeljnim načelom uspješne šumarske politike koja počiva na zajedničkoj odgovornosti države i vlasnika šuma. Umjesto suradnje, dijaloga i povjerenja, vlasti se protive detaljnoj regulaciji te se sve više udaljavaju od suradnje sa svojom najvažnijom ciljnom skupinom –   vlasnicima šuma.

Nezaobilazna je uloga šuma u ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Znamo da su se Pariškim sporazumom zemlje svijeta složile oko ambicioznih ciljeva za klimu i održivi razvoj. Sa 17 globalnih ciljeva održivosti, postavljen je smjer i plan održivog razvoja do 2030. godine, pri čemu je nužan prelazak iz gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima u svijet koji se temelji na obnovljivim sirovinama, među kojima je najvažnija biomasa.

Upravo su šume ključ toga prijelaza – šume koriste ugljični dioksid a stabla se mogu koristiti za zamjenu svega, od nafte i pamuka do plastike i betona. Šume apsorbiraju više od 80 posto ukupne emisije stakleničkih plinova. Da bismo odgovorili na izazove, potrebno nam je više šuma, a vlasnici šuma imaju odlučujuću ulogu u dugoročnoj skrbi za šume i njihovom iskorištavanju. Naša briga o šumama i svemu što se od njih može dobiti daje šumama ključnu ulogu u prijelazu na ekonomiju biološkog društva i smanjenju utjecaja čovjeka na klimu. Slikovito bismo mogli reći da u šumi raste budućnost.

S poštovanjem,

Mr.sc. Zdenko Bogović, predsjednik HSUPŠ