Međunarodni dan šuma obilježava se 21. ožujka, što je ujedno i prvi dan proljeća. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, a podržala ga je i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), vjerujući kako takav događaj može povećati svijest o važnosti šuma i šumskih ekosustava i njihovom očuvanju. Šumski ekosustavi imaju veliki utjecaj i na vodni režim na način da pročišćavaju podzemne i površinske vode, štite tlo na način da ga vežu svojim korijenjem, svojim sklopom smanjuju jačinu i utjecaj vjetra te zadržavaju dio oborina na krošnjama i deblu čime sprječava jače sabijanje i ispiranje tla, obavljaju i klimatsko zaštitnu funkciju, imaju utjecaj na proizvodnju kisika, pročišćavanje zraka, zadržavanje velike količine onečišćenja na svojoj asimilacijskoj površini te u apsorpciji velikih količina ugljičnog dioksida.

Šume prekrivaju 48 % teritorija Republike Hrvatske, a prema postotnom udjelu županija s najmanje šuma je Međimurska županija, u kojoj su šume većinom u privatnom vlasništvu, što je karakteristika i ostalog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Šumski ekosustavi imaju pozitivne učinke kroz gospodarski, ekološki, klimatski i socijalni utjecaj i ne samo putem prirodnih sastojina šuma, već i kroz gradske zelene površine.

Privatni šumoposjednici Međimurja i ove su godine obilježili Međunarodni dan šuma. Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” u suradnji sa Župom sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu organizirala je donaciju i sadnju Gupčeve lipe u dvorištu Župnog ureda. U ime udruge sadnji je nazočio dopredsjednik udruge Stjepan Mesarek koji je predao velečasnom Mislavu Mikacu sadnicu Gupčeve lipe sa Svjedodžbom o podrijetlu sadnice matičnog broja klona 659, nakon čega su ju nakon zajednički posadili. Gupčeva lipa je drvo koje raste u Gornjoj Stubici te je zakonom zaštićeno kao spomenik prirode, a pripada vrsti velelisna lipa latinskog naziva Tilia platyphyllos Scop. Prvi Živi arhiv Gupčeve lipe podignut je 2011. godine u suradnji sa znanstvenicima Hrvatskog šumarskog instituta u mjestu Hižakovac, gdje se po legendi rodio Matija Gubec. Sadnjom klonova Gupčeve lipe pridonosi se očuvanju velikog bogatstva biološke raznolikosti Hrvatske.

Ovim simboličnim načinom obilježavanja Međunarodnog dana šuma ukazalo se na važnost stabilnih i autohtonih šumskih ekosustava odnosno njihovog očuvanja u prirodnim staništima te i na njihovu važnost unutar urbanih površina. Simbolika sadnje je i u tome što je Župa sv. Katarine ujedno jedan od mnogobrojnih privatnih šumoposjednika s područja Međimurske županije.

Na kraju Vam šaljemo poruku sa obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma: “U redu je čitati o prirodi, no ako osoba šeta šumom i pažljivo osluhne može naučiti više od onoga što je u knjigama, jer razgovara s glasom Božjim.”