Radovi njege u mladim sastojinama šuma šumoposjednika u punom intenzitetu

Iako kada se spomene podizanje novih šuma svi prvo spominju pošumljavanje i vezano uz taj rad u posljednje vrijeme često su organizirane razne akcije koje su medijski snažno popraćene potrebno je ukazati da sam rad pošumljavanja je ustvari samo jedan mali dio radova koji doprinose uspješnom podizanju novih šuma.

Radovi koji su mnogo važniji odnosno koji su fizički teži za provođenje su radovi njege bez kojih mlada pošumljena sastojina nikada neće dostići starost odnosno vrlo vjerojatno će u velikom postotku i propasti. Radove njege dijelimo na niz radova ovisno u kojem ih dobnom stadiju mladih sastojina provodimo. Ovdje ćemo se osvrnuti prvenstveno na radove njege najmlađeg stadija odnosno vremena kada je mladoj biljci potrebna najveća pomoć.

Naknadu za radove biološke obnove šuma odnosno samih radova njege mali šumoposjednici mogu koristiti isto kao i za pošumljavanje kroz  sredstva OKFŠ-a na temelju Javnog poziva kojeg svake godine raspisuje Ministarstvo poljoprivrede.

Radovi njege prvenstveno se obavljaju tijekom ljetnih mjeseci, a odnose se na zaštitu od štetne korovske vegetacije i grmlja mehaničkim sredstvima, najčešće ručno. Taj rad se obavlja sve dok postoji opasnost da korovi nadrastu biljke u prvim godinama razvoja. Postupak se naziva žetva korova. Cilj uništavanja korovske vegetacije i grmlja dovođenje je dovoljno svjetla vršnom pupu biljke kako bi se ubrzao njegov visinski rast te izlazak iz opasne zone gdje ga ugrožavaju korov, grmlje, izbojci iz panja i agresivne pionirske vrste drveća.

Radovi njege izrazito su fizički zahtjevi jer se prvenstveno obavljaju ručno i provode se za vrijeme ljetnih mjeseci kada su visoke dnevne temperature, a i prisutnost insekata je puno veća nego od drugih godišnjih doba.

Važno je ukazati da se vrlo često kroz radove njege uklanjaju invazivne korovske biljke koje u posljednje vrijeme predstavljaju velik problem ne samo za šumske površine već i za poljoprivredne. Tako se može zaključiti da šumoposjednici kroz provođenje radova njege obavljaju višestruku korist ne samo za samu šumu već i za šire područje okoliša.

Kroz buduće razdoblje potrebno je ukazati na važnost radova njege u mladim šumskim sastojinama šuma šumoposjednika jer to su fizički izrazito naporni i teški poslovi, a najviše pridonose uspješnom podizanju novih šumskih sastojina.

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.