Paralelno s objavom nove Strategije, najznačajnije sektorske organizacije u Bruxellesu (CEPF, Copa-Cogeca i ELO) poslale su priopćenje za medije koje u podržavamo i prenosimo u potpunosti:
„Nova EU šumarska strategija – stavljanje na kocku predanosti europskih vlasnika šuma“
Danas je Europska komisija objavila svoju Strategiju šumarstva EU-a za 2030. Unatoč nekim poboljšanjima, usvojeni tekst ne uspijeva ponovno uravnotežiti prethodne verzije teksta koje su već izazvale kontroverze. Strategija stavlja na kocku predanost europskih vlasnika šuma jer ne uspostavlja ravnotežu između različitih funkcija šuma, rizika i prilika, a nedostaju sveobuhvatne konkretne akcije za potporu šumarskom sektoru.
Europski vlasnici šuma prepoznaju pozitivne izjave strategije o ulozi vlasnika šuma, ali unatoč njima Komisija je danas objavila neuravnoteženu strategiju koja koči multifunkcionalnost šuma EU i dovodi u pitanje postojeće i uspješno održivo gospodarenje šumama u EU. Nadalje, nisu ispunjena očekivanja vlasnika šuma o ulozi strategije kao alata za koordinaciju u vezi sa svim EU politikama vezanim uz šume. Brojni pozivi vlasnika šuma, šumarskog sektora, europskih zastupnika i država članica nisu se čuli u Komisiji.
„Strategija je pravo razočaranje za europske vlasnike šuma. Nažalost, smatraju da se to više temelji na ideologiji i osjećajima nego na njihovoj svakodnevnoj stvarnosti. Odobrenje i motivacija vlasnika šuma presudni su za provedbu svih ideja i mjera povezanih sa šumama. Usvojeni tekst ne dopušta takvu potvrdu. Vlasnici šuma vide svoju ulogu u postizanju ciljeva Zelenog plana i žele zajedno raditi na tom cilju, ali potreban im je holistički politički okvir koji podržava njihov rad. ” kaže Fanny-Pomme Langue, generalna tajnica CEPF-a u ime koalicije koja uključuje Copa-Cogecu i ELO.
Većina šuma EU-a je u privatnom vlasništvu. Stoga se ova strategija i njezini ciljevi mogu provesti samo uz stvarno priznanje i poštivanje onih koji su generacijama bili njihovi skrbnici i njihovih vlasničkih prava. Vlasnici šuma biraju najprikladniju opciju gospodarenja šumama za svoje zemljište u granicama koje su već postavljene nacionalnim zakonodavstvom i održivim načelima koja gledaju u budućnost. Kao što je izrazilo nekoliko vlasnika šuma u kampanji „Dobrodošli u moju šumu“, klimatske promjene najveći su izazov s kojim se suočavaju šume i vlasnici šuma, a jedino što je sigurno je neizvjesnost. Vlasnicima šuma potrebna je politička, društvena i ekonomska podrška za njihov rad i napore, a ne strategija koja stvara još veću neizvjesnost.
Jasan primjer koji ilustrira jaz između strategije i potreba vlasnika šuma jest činjenica da ne postoji posebno poglavlje o prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena niti o financiranju izvan usluga zaštite okoliša. Uz to, predložene akcije uglavnom su usmjerene na jedan aspekt održivosti: onaj na okoliš.
Na raznolikost šuma EU-a i njihovu povijest, upravljanje i vlasništvo te na glavni izazov koji predstavljaju klimatske promjene, strategija odgovara prilično propisanim i jednoznačnim pristupom. Poziva na dodatnu shemu certificiranja bliže prirodi, oglašavanje logotipa Natura 2000 za nedrvne šumske proizvode, preporuke za izbjegavanje određenih praksi, uski pristup bioekonomiji: nijedan od njih ne odgovara zahtjevima sektora. Suprotno tome, oni mogu ugroziti održivo gospodarenje šumama, potkopati višestruke usluge za okoliš i društvo i doprinos šuma ublažavanju klimatskih promjena s većim regulatornim opterećenjem i manjim izvorima prihoda od gospodarenja šumama.
Nadalje, otvarajući vrata novim EU pokazateljima i pragovima gospodarenja šumama, strategija stavlja na kocku paneuropski šumski europski proces čiji je EU dio. S tim u vezi, novi zakonodavni prijedlog za promatranje, izvješćivanje i prikupljanje podataka o šumama EU najavljen u strategiji i strateškim planovima ne samo da osporava nadležnost država članica u šumarstvu, već i pokreće mnoga pitanja vlasnika šuma u vezi s krajnjim političkim ciljem i provedbom takve inicijative.
Potpisane organizacije raduju se čitanju reakcija Vijeća i Parlamenta na novu strategiju, čija stajališta nažalost nisu razmatrana. Europski vlasnici šuma snažno su predani igrati svoju ulogu u postizanju ciljeva Zelenog sporazuma, pod uvjetom da postoji odgovarajući politički okvir.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.