Sastanak u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Na zamolbu Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) dana 7. srpnja održan je sastanak na temu uključivanja vlasnika privatnih šuma u planove namjenske potrošnje financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica.
Sastanak je održan u prostorijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a sudjelovale su predstavnice FZOEU zamjenica direktora Alenka Košiša Čičin-Šain i voditeljica projekta Službe za zaštitu okoliša Nirvana Franković-Mihelj, predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i energetike Vlatka Palčić te predstavnici HSUPŠ Zdenko Bogović i Miljenko Županić.
Predstavnici HSUPŠ su prezentirali obilježja privatnih šuma te obaveze i probleme njihovih vlasnika. Predstavljen je i rad Saveza i aktivnosti koje provodi na domaćem i međunarodnom nivou. Također su objasnili principe održivog načina gospodarenja šumama u skladu s prirodom koji se u RH provode već više od 250 godina.
Predstavnice FZOEU su prezentirale kako se izrađuju godišnji Inventari emisija i ponora stakleničkih plinova (NIR), posebno naglasile važnost LULUCF sektora te obveze RH do 2020., a pogotovo važnost LULUCF sektora u postizanju ciljeva do 2030. budući da će i sektor LULUCF ulaziti u konačni obračun vezano za razinu emisija/ponora države te pripremu godišnjeg inventara emisija stakleničkih plinova. FZOEU je financijskim sredstvima dobivenih od prodaje emisijskih jedinica do sada financirao samo projekte vezane uz poboljšanje izvješćivanja o ponorima/ emisijama, međutim u narednom razdoblju, a sukladno strateškim dokumentima, provoditi će se aktivnosti kojima se doprinosi povećanju zalihe ugljika u šumama posebice u pohraništu biomase i aktivnosti koje će osigurati povećanje ponora od onih definiranih referentnom razinom za šume čime bi se omogućilo Hrvatskoj korištenje fleksibilnih mehanizama u razdoblju nakon 2020.
Na kraju sastanka je zaključeno da privatne šume čine važan čimbenik u kategoriji zemljišta Šumsko zemljište LULUCF sektora te da je potrebno HSUPŠ, kao jednog od značajnih dionika, uključiti u buduće aktivnosti koje se provode vezano uz održivo gospodarenje šumama koje će pridonijeti postizanju klimatske neutralnosti u 2050. godini.
Gospodarstvo
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Zajednica
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
Okoliš
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.