Skup Gledamo šumu kroz drveće – višenamjenska uloga šuma u EU u Bruxellesu
Skup koji je privukao oko 120 članova iz 20 zemalja članica, otvorio je organizator, član Europskog parlamenta Petri Sarvamaa, koji je iznio pregled događaja vezanih uz šume i šumarski europski sektor. Naglasak je bio na suradnji kod donošenja šumarske politike i zakona, privatnih šumoposjednika i gospodarstva, a sve u cilju održivog gospodarenja šumama. Posebno je istaknuo važnost šumarskog sektora kao višenamjenskog faktora koji se bazira na tri osnove održivosti (ekonomija, zaštita okoliša i prirode te društvena vrijednost). Dodatno je naglasio potrebu Europske unije za zajedničkim pristupom šumarskoj strategiji u obliku različitih izazova i zahtjeva, te važnu ulogu u planiranju smjernica Europskog zelenog plana (Green Deal).
U svom izlaganju ʺVišenamjenska uloga hrvatskih šuma te mogućnosti povećanja ulaganja u budućnostiʺ Sambolek, koji je predsjednik Odbora za šumarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, prikazao je osnovne podatke o hrvatskom šumarstvu, postotak državnih i privatnih šuma, teritorijalnu šumovitost, četvrt stoljeća gospodarenja šumama, vrstama drveća, drvnim zalihama i načinima gospodarenja. Poseban osvrt dao je na mogućnost korištenja zelenog poreza OKFŠ-a i europskih fondova kroz mjeru 8.5.1. kod poboljšanja kvalitete struktura šuma kroz konverzije. Naglasio je i mogućnosti korištenja raznih sporednih šumskih proizvoda zbog velike biološke raznolikosti i razlike u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske. Na kraju je prikazana naša najkvalitetnija gospodarska vrsta, hrast lužnjak, čije se drvo koristi za proizvodnju kvalitetnih bačvi i namještaja.
U raspravi o sljedećim koracima Europskog zelenog plana sudjelovali su Pierre Bascou, iz Odjela za održivost DG Agri, Ossi Martikainen, predsjednik Odjela za prirodne resurse Europskog odbora regija i Robert Režonja, direktor Uprave za šumarstvo i lovstvo MIinistarstva poljoprivrede Slovenije. Zaključci skupa su da EU mora dobro razmotriti raspodjelu i korištenje sredstava iz Europskog zelenog plana, vodeći pritom računa o tri osnovna elementa: ekonomiji, zaštiti okoliša i prirode te društvenim vrijednostima. Poticanje biološke raznolikosti i akumulacije CO2 te pokušaj smanjenja prosječne temperature zraka, neki su od osnovnih ciljeva za razdoblje do 2050. godine.
Gospodarstvo
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Zajednica
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
Okoliš
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.