Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila i u Hrvatski sabor uputila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o šumama, kojim se predlaže smanjenje naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Naknadu za korištenje OKFŠ plaćaju pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od 3 milijuna kuna, što je nešto više od 20.000 subjekata, odnosno oko 5,5 %. Visina naknade iznosi 0,0265 % od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka te se evidentira kao namjenski prihod državnog proračuna, odnosno prihod za posebne namjene, za razminiranje (30 %), vatrogasnu djelatnost (20 %), gospodarenje državnim šumama (37 %), gospodarenje privatnim šumama (12 %) i znanstvenoistraživački rad u šumarstvu (1 %). U posljednjih pet godina prosječno se godišnje na ime naknade za općekorisne funkcije šuma prikupi sredstava u iznosu od 190,7 milijuna kuna.
Kao nova mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa predlaže se smanjenje stope za obračun naknade te povećanje granice za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja naknade. Sa sadašnjih 0,0265 % stopa se smanjuje na 0,024 % od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka, što će donijeti rasterećenje gospodarskih subjekata u visini oko 19 milijuna kuna. Druga mjera vezuje se uz oslobođenje od plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit te fizičke osobe obveznike plaćanja poreza na dohodak koji imaju prihod manji od 7,5 milijuna kuna, čime bi se prepolovio broj obveznika plaćanja naknade. Navedenom izmjenom ukupni prihodi iz naknade za OKFŠ bili bi prosječno smanjeni za 14 milijuna kuna.
U Vladi ističu kako se mjere donose zbog očekivanog pozitivnog učinka na poslovanje gospodarskih subjekata te očuvanju gospodarske djelatnosti, likvidnosti poslovanja i očuvanja radnih mjesta.
Budući da iz Europskog zelenog plana (Green Deal) proizlazi nužnost za poboljšanjem kvalitete i kvantitete postojećih šumskih površina te potreba za povećanim ulaganjima u općekorisne funkcije šuma, a što je suprotno od onoga što će uslijediti kao posljedica ovih izmjena Zakona, potrebno je uložiti dodatne napore i osigurati druge izvore sredstava da bi šumoposjednici mogli zadržati postojeću razinu očuvanja općekorisnih funkcija šuma, npr. kroz nacionalni Strateški plan za poljoprivredu (u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU) osigurati odgovarajuće poticaje ili potpore za šumoposjednike u smislu očuvanja bioraznolikosti i održivog gospodarenja šumama čime će se nadomjestiti i povećati financiranje općekorisnih funkcija šuma kao što je i predviđeno odredbama Europskog zelenog plana.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.