Subvencije za privatne šume

Postoje li subvencije za privatne šume?

Vlasnici šuma mogu koristiti subvencije iz nacionalnih izvora financiranja te iz EU fondova.

Nacionalni izvor financiranja za radove u šumarstvu je naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Financiranje radova i investicija u šumarstvu iz EU fondova ovisi o strateškim planovima pojedine zemlje članice EU. Sukladno tim dokumentima mogu se kroz razne programe definirati problemi i potrebne mjere. Šumarstvo je trenutno uključeno u Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.  kroz nekoliko Mjera.

Što je OKFŠ?

OKFŠ ili općekorisne funkcije šuma su skup svih korisnih učinaka šuma za čovjeka i okoliš. Naknadu za općekorisne funkcije šuma su dužne plaćati pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Od nastanka Republike Hrvatske pa sve do 2006. naknade se nije mijenjala – sve su pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost bile dužne plaćati naknadu u visini 0,07% od ukupnog prihoda. Naknada da se u međuvremenu smanjivala tako da se danas plaća u visini od 0,0265 % od ukupnog prihoda. Obveznici OKFŠ-a su pravne i fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od 3.000.000,00 kuna. Od ukupno skupljenih sredstava u ovom fondu sredstva se raspoređuju za radove biološke obnove šuma, radove gospodarenja na kršu, razminiranje, protupožarnu zaštitu, znanstvene radove u šumarstvu. Korisnici sredstava su Hrvatske šume d.o.o., Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatski centar za razminiranje, znanstvene institucije i privatni šumoposjednici.

Što se financira iz OKFŠ-a?

Iz sredstava OKFŠ –a financiraju se:

1. radovi gospodarenja u zaštitnim šumama i šumskim zemljištima

2. troškovi izrade i odobrenja šumskogospodarskih planova

3. radovi gospodarenja u gospodarskim šumama malih šumoposjednika, osim radova pridobivanja drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda, i to:

a) Priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu

b) Popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjačama do dvadesete godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listača i panjača do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe

c) Prorjeđivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja

d) Pošumljavanje sječina nakon čistih sječa

e) Sanacija paljevina

f) Resurekciju degradiranih sastojina i prevođenje u viši uzgojni oblik

g) Čuvanje šuma

h) Odabiranje i obilježavanje stabala za sječu

i) Izrada šumskogospodarskih planova, te njihove revizije i obnove

j) Pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim površinama

k) Priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura

l) Zaštita od štetnih organizama i požara

m) Sanacija i obnova šuma oštećenih kalamitetima i ratnim djelovanjima

n) Održavanje šumske infrastrukture

4. radovi gospodarenja u gospodarskim šumama javnog šumoposjednika, Ustanove, Pravne osobe, srednjih i velikih šumoposjednika, i to:

a) podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu,

b) sanacije i obnova šuma ošećenih biotskim i abiotskim čimbenicima,

c) održavanja izvora, bunara i cisterni,

d) zaštita šuma od štetnih organizama i požara

5. razminiranje šuma i šumskog zemljišta,

6. znanstveni i stručni radovi iz područja šumarstva,

7. vatrogasne djelatnosti.

Što je Program ruralnog razvoja?

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. je temeljni operativni programski dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EFARD) uz sufinanciranje sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. je vrijedan oko 2.4 milijarde EUR-a.

Unutar Programa ruralnog razvoja za vlasnike šuma zanimljive su slijedeće mjere:

M04 – Ulaganja u fizičku imovinu

PODMJERA 4.3.  „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju   i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva”

Operacija 4.3.3.  „Ulaganje u šumsku infrastrukturu”

                                   – izgradnja šumskih prometnica

– rekonstrukcija šumskih prometnica

M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

PODMJERA 8.5. „Ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava”

Operacija 8.5.1. „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura”

Operacija 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture”

PODMJERA 8.6. „Ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda”

Operacija 8.6.1. „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i  šumskouzgojnim radovima”

Operacija 8.6.3. „Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda ”

Više informacija možete pronaći na poveznici https://ruralnirazvoj.hr/

 

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.