Šumarski sektor EU kod Povjerenika za poljoprivredu

Glavne dioničke organizacije koje predstavljaju šumarski sektor (CEPF, EUSTAFOR, COPA i ELO) sastale su se s europskim povjerenikom za poljoprivredu Januszom Wojciechowskim kako bi razgovarale o rastućoj zabrinutosti sektora zbog načina na koji se provedba Zelenog plana EU trenutno bavi šumarskim pitanjima.
Na sastanku su istaknuli kako šumama treba odgovorno upravljati, posebno u pogledu klimatskih promjena i njihovog utjecaja na šumska gospodarstva. Iako je gospodarenje šumama nacionalna nadležnost, budućnost vlasničkih šuma u središtu je mnogih inicijativa EU-a, bilo da se radi o Strategiji šumarstva, Strategiji biološke raznolikosti, ZPP-u ili održivom financiranju. Europski šumarski sektor pozdravio je najavu Zelenog plana i želi igrati ključnu ulogu u provedbi njegovih glavnih ciljeva.
Ipak, nekoliko nedavnih rasprava pokazuje zabrinjavajuće nerazumijevanje multifunkcionalne uloge šuma i važnosti rada vlasnika i stručnjaka na terenu. Ključne inicijative i strategije EU-a miješaju globalna pitanja vezana za šume sa stvarnim stanjem šuma EU-a, previđajući nacionalne podatke o inventuri šuma koji dokazuju uspješnu provedbu održivog gospodarenja šumama u EU-u. Najnovije izvješće Forest Europe o stanju europskih šuma daje jasne pokazatelje: područje pod šumama povećalo se za 9% tijekom posljednjih 30 godina, površina šuma namijenjenih očuvanju biološke raznolikosti povećala se za 65% u 20 godina, volumen drva i spremljenog ugljika uskladištenog u europskim šumama porasli su za 50% tijekom posljednjih 30 godina.
Stoga je važno provedbu Zelenog plana EU temeljiti na dokazanom doprinosu održivog gospodarenja šumama (SFM) i višenamjenskog šumarskog sektora koji je već u potpunosti operativan na terenu. Dionici šumarskog sektora zabrinuti su za određene inicijative EU-a koje naglašavaju gotovo isključivo aspekte biološke raznolikosti i sekvestracije ugljika, zanemarujući uravnoteženi pristup SFM-a s tri stupa koji su razvili EU i države članice u okviru procesa Forest Europe. Konkretan primjer takvog postupka je Uredba o taksonomiji i s tim u vezi prvi nacrt delegiranog akta o kojemu se raspravlja. Slični pristupi mogu se uočiti u raspravama vezanim za provedbu ambicioznih ciljeva vezanih uz šume i ciljeva Strategije EU-a o bioraznolikosti za 2030. godinu.
„Suočeni s klimatskim promjenama moramo omogućiti otpornost naših šuma kako bi one mogle igrati svoju punu ulogu ponora ugljika, rezervoara za biološku raznolikost i dobavljača lokalne i održive drvne biomase koja zamjenjuje fosilne materijale i razvija kružnu bio-ekonomiju“ poručili su. Međutim, sve se to može dogoditi samo ako EU šumarska strategija podupire vlasnike i stručnjake u gospodarenju njihovim šumama, uključujući promicanje ulaganja u održavanje i osposobljavanje više od 2,6 milijuna radnika u šumskom sektoru. Pored smanjenja radne snage, nije tajna da će se šumarski sektor morati suočiti s generacijskom obnovom u sljedećim godinama. Stoga je neophodno da Zeleni plan socijalnu dimenziju smatra jednako važnom kao i dimenzije povezane s okolišem i klimom. Ključno je procijeniti širi učinak različitih predloženih političkih inicijativa i nagraditi dobre prakse koje je ovaj vitalni sektor već uveo za postizanje ciljeva EU.

Više o temi

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.