Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” tijekom 2020. godine nastavila je sa istraživanjem podzemnih gljiva u šumskim ekosustavima Međimurske županije s naglaskom na tartufe. Ovo istraživanje je nastavak preliminarnog istraživanja koje je provedeno tijekom 2019. godine, a čiji rezultati su ukazali na potencijal i potrebu za daljnjim istraživanjem s ciljem utvrđivanja bioraznolikosti podzemnih gljiva u šumskim ekosustava Međimurja. Istraživanje je financirala Međimurska županija, a s obzirom na nedovoljnu istraženost prirodnih nalazišta podzemnih gljiva, nastavkom istraživanja stvorena je zadovoljavajuća baza za buduća sustavna istraživanja.
Uz pomoć stručnjaka iz područja podzemnih gljiva i njihovih pasa tragača tijekom 2020. godine evidentirano je ukupno 26 uzoraka podzemnih gljiva, među kojima dominira rod Tuber (tartuf). Od toga, preliminarnom analizom identificirano je ukupno četiri roda (Tuber, Choiromyces, Elaphomyces i Hymenogaster). Među navedenim rodovima identificirano je 10 vrsta, dok su dva uzorka određena do razine roda te je za njihovu detaljnu identifikaciju potrebno provesti daljnje analize. Uzorci podzemnih gljiva zabilježeni su na većini istraživanih lokacija.
Tijekom istraživanja zabilježene su tri komercijalne vrste: Tuber aestivum (ljetni tartuf), T. brumale (zimski tartuf) i T. macrosporum (velikosporni tartuf), a sva nalazišta podzemnih gljiva utvrđena su u privatnim šumama.
S obzirom na velik potencijal broja vrsta podzemnih gljiva, ukoliko bi se nastavilo s daljnjim sustavnim istraživanjem na području Međimurske županije, moguće je očekivati značajno povećanje broja evidentiranih vrsta.
Također sami rezultati istraživanja trebaju poslužiti za daljnju edukaciju žitelja i razvoj tarufarstva i mikoturizma na području Međimurske županije. Evidentirane komercijalne vrste tartufa bitne su za dosad neiskorištene mogućnosti prirodnih staništa za razvoj tartufarstva. Također, zapuštene poljoprivredne površine predstavljaju potencijal za ciljano podizanje plantaža tartufa koje u svijetlu klimatskih promjena predstavljaju alternativu prirodnoj proizvodnji koja uvelike ovisi o klimatskim prilikama tijekom pojedine godine. Zabilježena bioraznolikost, uz komercijalno korištenje tartufa predstavlja izniman potencijal za razvoj mikoturizma na području Međimurske županije, posebno stoga što se isti odvija izvan razdoblja glavne turističke sezone.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.