Na svečanoj sjednici Skupštine Varaždinske županije, održane povodom proslave 30 godina ponovnog uspostavljanja županije posebno priznanje župana dodijeljeno je Tomi Rešetaru, dugogodišnjem predsjedniku Udruge privatnih šumovlasnika Kesten Lepoglava. Na sjednici je sudjelovalo preko 1.000 uzvanika, a posebno je istaknuta činjenica da se Varaždinska županija prvi puta spominje još davne 1181. godine te da je najstarija županija u Hrvatskoj.
Tomo Rešetar je odlikovani hrvatskih branitelj koji svoj doprinos u javnom životu iskazuje kroz djelovanje u raznim udrugama građana te angažiranjem i rješavanjem komunalnih, socijalno-humanitarnih i drugih pitanja od interesa i potreba sredine u kojoj živi. On je jedan od začetnika organiziranja udruga vlasnika šuma te je od osnivanja 2006. godine predsjednik Udruge privatnih šumovlasnika Kesten Lepoglava, koja je trenutno najmasovnija i među najaktivnijim udrugama tog tipa u RH. Kao predsjednik te udruge sudjelovao je 2008. godine u osnivanju Saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije, kao prvog saveza udruga toga tipa u zemlji. Od samog osnivanja obnaša i funkciju predsjednika tog Saveza. Nakon toga je sudjelovao i u osnivanju Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika u čijim tijelima je obnašao razne dužnosti. Osim aktivnosti na projektima udruživanja vlasnika šuma sudjelovao je i u osnivanju kuburaškog društva “Glasna kubura” Kamenica – Lepoglava, a ujedno je i član lovačkog društva „Srnjak – Ravna gora“ Lepoglava.
Najveći doprinos ipak je ostvario kroz udruge šumovlasnika koje su kroz razne projekte pod njegovim vodstvom provele aktivnosti i radove u vrijednosti preko 2,5 milijuna eura, koji su financirani iz domaćih i EU fondova. Te aktivnosti su provedene prvenstveno u svrhu unapređenja gospodarenja privatnim šumama, ali je njihov utjecaj vrlo značajan i na poboljšanje životnih uvjeta svih stanovnika ruralnih područja Varaždinske županije.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.