Vijeće Europske unije odobrilo je 9. prosinca Delegiranu uredbu o taksonomiji održivih financija o ublažavanju klimatskih promjena te će ona stupiti na snagu 1. siječnja 2022. godine. To znači da će od sljedeće godine izvješćivanje o uspješnosti održivosti biti dio prakse financijskog tržišta.
Trinaest zemalja EU (Francuska, Finska, Švedska, Poljska, Mađarska, Češka, Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Malta, Cipar, Hrvatska i Grčka) usprotivilo se kriterijima, ali to nije bilo dovoljno za blokiranje prijedloga.
Šumarstvo je jedan od devet sektora u cilju ublažavanja klimatskih promjena. Sa stajališta vlasnika šuma postojat će novi zahtjevi za izvješćivanje kako bi bili usklađeni s klimatskom taksonomijom.
Između ostalog, vlasnici šuma morat će imati plan gospodarenja šumama i analizu klimatskih koristi (za razdoblje od 30 godina) za više od 13 hektara šumskih posjeda. Takvu analizu klimatskih koristi trebala bi redovito pratiti treća strana. Vlasnici šuma izrazili su zabrinutost zbog povećanog administrativnog opterećenja i rizika smanjenja profitabilnosti koji bi mogli značiti ovi novi zahtjevi. Istodobno, ostaju pitanja o stvarnim utjecajima ovih novih kriterija povezanih sa šumama na ublažavanje klimatskih promjena.
Rad na taksonomiji nastavlja se u Platformi za održivo financiranje budući da se sljedeći niz delegiranih akata usredotočenih na biološku raznolikost očekuje u proljeće. Prvi nacrt Platforme objavljen u kolovozu ocijenjen je neprihvatljivim za vlasnike šuma jer se sastoji od previše detaljnih i jedinstvenih kriterija za prakse održivog gospodarenja šumama.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.