Članovi i simpatizeri udruge privatnih šumoposjednika “Jegnjed” nastavili su s organiziranjem tradicionalnih akcija pošumljavanja na području privatnih šuma Međimurske županije. Posljednja takva akcija pošumljavanja provedena je na privatnim šumskim posjedima u okolici Žiškovca gdje je posađeno ukupno 1250 sadnica zavičajnih vrsta. Pošumljavanje je provedeno sadnicama hrasta i bukve na površini na kojoj se nalazila sastojina obrasla alohtonom šumskom vegetacijom koja se zbog narušenog zdravstvenog stanja morala ukloniti. Upravo zbog propadanja nekadašnje kulture alohtonih vrsta četinjača, prilikom podizanja nove šumske sastojine korišten je sadni materijal zavičajnih vrsta koji će u budućnosti biti otporniji na klimatske promjene. Ovom akcijom pošumljavanja pridonijeti će se prvenstveno očuvanju šumskih površina u Međimurskoj županiji, koja je po udjelu šuma na samom začelju u Republici Hrvatskoj.
Na nedavno održanoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu održan, na kojem je glavna tema bila budućnost šuma, puno se govorilo o potrebi podizanja novih šumskih sastojina kroz radove pošumljavanja, a članovi i simpatizeri udruge privatnih šumoposjednika “Jegnjed” su kroz ovu akciju temeljenu na zaključcima konferencije napravili mali korak za šume Svijeta, ali velik za šume Međimurja.
Na kraju još jedne uspješno obavljene akcije pošumljavanja članovi udruge ponovili su poruku: “Šuma može živjeti bez ljudi, ali ne mogu ljudi bez šume”.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.