Povodom donošenja odluke Vlade RH o financiranju ekološke mreže Natura 2000 u Emisiji za selo i poljoprivredu Hrvatskog radija gostovao je predsjednik HSUPŠ mr. sc. Zdenko Bogović. Snimku emisije možete poslušati na poveznici: https://radio.hrt.hr/slusaonica/emisija-za-selo-i-poljoprivredu?epizoda=202205220805

Hrvatska se ulaskom u EU obvezala sudjelovati u uspostavi i upravljanju zaštićenim područjima ekološke mreže Natura 2000. Kao jedna od zemalja s iznimnom bioraznolikošću, što možemo zahvaliti činjenici da u RH imamo 4 biogeografske zone, ali i činjenici da se tradicionalnim načinom korištenja i upravljanja prostorom vodila briga i o zaštiti prirode. Tome uvelike pridonosi i sektor šumarstva u kojem je tradicija održivog gospodarenja prisutna duže od 250 godina te se našim šumama gospodari na prirodi bliskim principima.

Iako zahtjevi za uspostavu Natura 2000 područja daju određenu fleksibilnost prilikom određivanja površina, Hrvatska je odlučila pod tu zaštitu uvrstiti 37 % kopnene površine. Naravno, veliki dio te površine predstavljaju šume (50%), od kojih je cca 200.000 ha u privatnom vlasništvu.

Za usporedbu, najrazvijenije države EU u prosjeku imaju oko 13% površine Natura 2000, a slabije razvijene preko 20%. Samo Slovenija ima više od RH i to 38%. To pokazuje da se u najrazvijenijim zemljama tijekom ekonomskog razvoja nije vodila briga o prirodi i okolišu, ali i da su prilikom proglašenja Natura 2000 područja vodili brigu o utjecaju na gospodarstvo.

Iako se održivo gospodarenje šumama u RH temelji na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima te njime održava stabilnost šumskog ekosustava, biološka raznolikost i dostupnost drvne sirovine uz optimalno ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma, kroz šumskogospodarske planove se propisuju nove mjere očuvanja prirode koje time postaju obavezne za vlasnike šuma.

Uslijed sve većih pritisaka na šume (klimatske promjene, invazivne vrste, povećana potražnja za drvom) provedba tih mjera je sve zahtjevnija te posljedično uzrokuje povećanje troškova provedbe pa je neizbježno potrebno uvesti u praksu financiranje tih mjera kako bi stanje očuvanosti naših šuma ostalo na visokoj razini.

Zato pozdravljamo doneseni program pod službenim nazivom: Prioritetni akcijski okvir za mrežu Natura 2000 u RH (PAO), jer je u njemu konačno prepoznata i nedvojbeno naglašena nezamjenjiva uloga šuma i šumskih ekosustava u očuvanju bioraznolikosti, kao i potreba za financiranjem mjera očuvanja.

EU je još 2013. godine u Uredbi 1305 o potporama ruralnom razvoju prepoznala potrebu financiranja tih mjera očuvanja kroz naknade vlasnicima zemljišta, no RH se nažalost odlučila u prijašnjem višegodišnjem financijskom okviru kroz Program ruralnog razvoja financirati samo mjere u poljoprivrednom sektoru. Za razliku od poljoprivrede gdje su mjere dobrovoljne u šumarskom sektoru one su obavezne, one se u puno manjem obimu provode već desetljećima što je i jedan od razloga dobrog stanja i očuvanosti naših šumskih ekosustava.

PAO predviđa financijska sredstva za provedbu mjera održavanja i obnovu vrsta i staništa povezanih s područjima mreže Natura 2000 za šumska područja i šume u iznosu 32.200.000,00 EUR/godišnje, dok za dodatne mjere za „zelenu infrastrukturu” izvan mreže Natura 2000 (dodatno poboljšavanje povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu) u iznosu 13.050.000,00 EUR/godišnje, što ukupno iznosi preko 45 milijuna EUR-a godišnje.
Iz tih sredstava financirat će se:
• Provođenje mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova s priloga Direktive o staništima i Direktive o pticama (Natura plaćanja)
• Očuvanje šumskih vrsta i stanišnih tipova te prirodnih procesa osiguravanjem „no-managementa“ u područjima stroge zaštite
• Očuvanje šumskih vrsta i stanišnih tipova te prirodnih procesa provođenjem „no-managementa“ izvan područja stroge zaštite u svrhu poboljšanja kvalitete staništa za vrste
• Uklanjanje invazivnih vrsta iz šumskih sastojina.
Uz navedena sredstva za šumska područja i šume je predviđeno još 20.800.000,00 EUR-a koji su planirani jednokratno za provedbu projekta obnove šuma poljskog jasena stradalih od patogene gljive (Chalara fraxinea) i prevođenje kultura topola i drugih sastojina alohtonih vrsta u autohtone sastojine.

Cijeli Program možete pogledati na poveznici:
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2022/Svibanj/117%20sjednica%20VRH//6.%20-%20program.pdf