Posljednjih godina i u Hrvatskoj se pojavio trend vožnje raznim prijevoznim sredstvima kroz šume (motocikli, četverocikli, bicikli) što nije u potpunosti definirano kroz zakonske odredbe te je došlo do revolta neodgovornih pojedinaca koji pokušavaju protupravnim ponašanjem spriječiti te aktivnosti.
Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) najoštrije osuđuje postavljanje bilo kakvih prepreka u obliku žica, užadi, sajli, dasaka s čavlima i sl., koje predstavljaju kazneno djelo i opasnost po život posjetiteljima šuma. Takvo ponašanje nekih neodgovornih pojedinaca je neprihvatljivo i potrebno ga je strogo sankcionirati.
U Hrvatskoj je Zakonom o šumama u članku 21. regulirano kretanje i posjet šumi gdje se navodi: „Posjetom šumi ili šumskom zemljištu smatra se šetnja i ostali oblici građanskog uživanja u šumi i/ili šumskom zemljištu „bez stjecanja imovinske koristi““. Iz ove definicije pojam „ostali oblici građanskog uživanja“ može se vrlo široko tumačiti, pa predlažemo da se točnije definira taj pojam, a sve u pogledu rješavanja problema vožnje raznim prijevoznim sredstvima.
Prema Zakonu o zaštiti prirode također je neprihvatljivo uništavanje površinskog sloja tla (listinca), sloja prizemnog rašća te uznemiravanje divljih životinja, a pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se 45% naših šuma nalazi u području ekološke mreže Natura 2000. Takve aktivnosti ne pridonose očuvanju bioraznolikosti već naprotiv, dolazi do uništavanja šumskih ekosustava.
Neovlašteno korištenje i uništavanje posjeda prilikom kojeg se oštećuje i uništava imovina, odnosno uništava prirodni okoliš ostvaruje za počinitelja obilježja kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“ iz čl. 235. Kaznenog zakona, a ukoliko je taj prirodni okoliš zaštićen, tada se radi o kaznenom djelu „Uništavanje staništa“ iz čl. 201. Kaznenog zakona.
S problemom vožnje u prirodi suočavaju se sve države u kojima nije razvijena svijest o privatnom vlasništvu (iz bivših socijalističkih sustava) dok se u zemljama zapadne Europe takve stvari ne događaju. Za vlasnike šume potpuno je neprihvatljivo da se na njihovoj imovini, a bez njihove privole, održavaju bilo kakve aktivnosti, uključujući vožnju.
S obzirom na štetu koju te aktivnosti pričinjavaju šumi i divljim životinjama Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) predlaže da se krenu u izmjene zakonskih akata te da točnije definira mogućnosti vožnje u prirodi tj. da se ista dopusti isključivo na označenim stazama/prometnicama čime će se spriječiti nepoželjni susreti s planinarima i ostalim ljubiteljima prirode. Također predlažemo da se s ciljem smanjenja uznemiravanja divljih životinja prilagodi razina buke na vozilima.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.