Zajedničko pismo europskih organizacija iz šumarskog sektora
Uoči sastanka Radne skupine za šume i prirodu Koordinacijske skupine za bioraznolikost i prirodu (CGBN) dionici europskog šumarskog sektora istaknuli su potrebu za uravnoteženim pristupom u svim politikama EU-a u vezi sa šumama.
Provedba Europskog zelenog plana postavlja niz pitanja i nedoumica koje potiču iz načina na koji su šume apostrofirane u Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., na najavljeno kašnjenje nove EU strategije za šume, kao i nedavna interpretacija predstavnika Europske komisije vezano za pitanje nadležnosti za šume i šumarstvo u EU.
Uz nadu da će se uključiti u nužnu raspravu i postići hitno rješenje na predstojećem sastanku podgrupe CGBN za šume i prirodu, sektorski dionici obraćaju se državama članicama Unije u potrazi za njihovim smjernicama i donošenja konačne odluke o sljedećim pitanjima:
- Razjašnjenje pitanja nadležnosti nad šumarstvom u EU
- Potvrda mandata za podgrupu CGBN-a: njegov opseg, vremenski rok i upravljanje
- Buduća EU strategija za šume i njezin sadržaj
- Šumarski ciljevi EU strategiji bioraznolikosti do 2030. moraju biti usredotočeni i realni
Zaključuju kako održivo gospodarenje šumama ispunjava više ciljeva i pruža različite proizvode i usluge društvu. Sa svojom raznolikošću prakse prilagođene lokalnim okolnostima najbolje poboljšavaju izglede za sve usluge ekosustava koje šume mogu pružiti, uključujući bioraznolikost i prirodu, klimu, zdravlje i dobrobit ljudi, kao i kružnu ekonomiju utemeljenu na biološkoj osnovi.
„Pozivamo države članice da u okviru EU-a oblikuju buduće politike vezane uz šume kao realne, izvedive, ali i vizionarske ciljeve koje će osigurati da buduća EU strategiju o šumama služe kao glavni okvir za rješavanje svih aspekata vezano uz gospodarenje šumama. Pri tome treba imati na umu kako će buduće politike EU-a koje utječu na održivo gospodarenje šumama EU utjecati izravno i na članove naših organizacija s obzirom da su oni, u stvari, ti koji će ih u konačnici trebati provesti u praksu“ navodi se u zajedničkom pismu čiji je cilj podići svijest zemalja članica o tijeku procesa i svih važnih aspekata u vezi sa šumarstvom te traženje smjernica i odluka država članica o radu navedene radne skupine.
Pismo u cijelosti možete vidjeti ovdje.
Gospodarstvo
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Zajednica
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
Okoliš
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.