Zašto se koriste termini šumovlasnik i šumoposjednik?

Termini šumovlasnik i šumoposjednik koriste se zbog činjenice da se u svim zakonodavnim dokumentima prvenstveno koristit termin „šumoposjednik“ te su se time kroz godine počeli koristiti i u javnosti.

Pravnu analizu tih termina možete pročitati u poglavlju „Privatne šume“.

Koja su vaša prava u vašim šumama?

Iako su vlasnička prava garantirana Ustavom RH, trenutno se kroz odredbe Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i Zakona o lovstvu ona ne poštuju te pod izlikom posebnog interesa za RH one imaju osobitu zaštitu (Ustav RH, Čl. 52). Ti zakoni propisuju način korištenja tj. ograničenja u raspolaganju vlasništvom, no istovremeno ne poštuju u cijelosti taj članak Ustava RH koji ih obvezuje da za ta ograničenja odrede i pravične naknade vlasnicima.

Koje su Vaše obaveze kao vlasnika šume?

Vlasnik šume je dužan poštivati sve propise propisane zakonima i propisima i sve radove u šumi izvršavati sukladno njima.

Koja su ograničenja u gospodarenju vašim šumama?

Ograničenja u gospodarenju šumama su definirana kroz šumskogospodarske planove u kojima se detaljno i za svaku česticu propisuju mjere očuvanja bioraznolikosti koje su obaveza za vlasnika. U ograničenja također treba navesti i izgubljeno pravo lova i ostale odredbe Zakona o lovstvu koje omogućuju lovozakupcima da ograničavaju slobodu i pravo kretanja vlastitim zemljištem.

Kolike su naknade za izgubljeni prihod zbog ograničenja u gospodarenju?

Jedina mogućnost za dobivanje naknade za izgubljeni prihod zbog ograničenja u gospodarenju postoji za privatne šume koje se nalaze u zaštićenim područjima.

Naknada štete je omogućena prema Članku 169. Zakona o zaštiti prirode.

Kolika je naknada za izgubljeno pravo lova u vlastitim šumama?

Prema Zakonu o lovstvu država prikuplja naknadu za pravo lova od lovozakupnika te se  10 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem uplaćuje u proračune županija. Vlasnik zemljišta bez prava lova ima pravo od 30. rujna do najkasnije 1. ožujka podnijeti zahtjev za isplatu naknade za tekuću lovnu godinu.

Iznosi naknade se kreću od nekoliko lipa pa do nekoliko kuna po hektaru. S obzirom da je  podnošenje zahtjeva za isplatu te naknade upravni postupak, podnositelj mora platiti troškove upravne pristojbe i izdavanja rješenja, što uz troškove dokazivanja vlasništva (izvod iz zemljišne knjige) uvelike nadmašuje iznos naknade.