Zabrinutost europskih privatnih šumovlasnika na ovu temu prenosimo u cijelosti:
Objavljene su konačne preporuke za biološku raznolikost i ekosustave Platforme za održivo financiranje. Iz ovog će doprinosa Europska komisija pripremiti svoj Drugi delegirani akt o taksonomiji. Europski vlasnici šuma razočarani su konačnim rezultatom i vjeruju da će Komisija razmotriti pristup koji je više orijentiran na praksu.
Konfederacija europskih privatnih šumovlasnika (CEPF) ne odobrava Tehničke kriterije pregleda za aktivnost „šumarstvo i sječa” za biološku raznolikost i ekosustave. To je prvenstveno zbog preostala tri neriješena problema: proizvoljno odabranih kategorija gospodarenja šumama, neprovedivih pragova za mjere bioraznolikosti i na kraju, ali ne i najmanje važno, nepotpune znanstvene osnove.
Prvo, sadašnji kriteriji predstavljaju kategorije gospodarenja šumama koje su u suprotnosti s postojećom praksom gospodarenja šumama zbog neprimjenjivih koncepata, definicija i kriterija. Osim toga, ne uzimaju se u obzir relevantne lokalne okolnosti u dovoljnoj mjeri što bi moglo ugroziti stopu uspjeha za stvarne akcije očuvanja bioraznolikosti i ekosustava.
Drugo, postojeći pragovi za mjere bioraznolikosti nisu primjenjivi na razini upravljanja i dovest će do značajne i nepotrebne složenosti za vlasnike šuma koji bi željeli slijediti kriterije. Naposljetku, znanstvena literatura koja se koristi kao osnova za kriterije nije sveobuhvatna i nije konsenzusna. Nedostaje potpuna analiza postojeće literature, čime su se pozabavili znanstvenici koji su pregledavali kriterije.
Nadalje, kriteriji postavljaju pragove koji ne uzimaju u obzir odredbe nacionalnog šumarskog zakonodavstva, što neće podržati uspješnu provedbu.
Europski vlasnici privatnih šuma zabrinuti su zbog činjenice da osnovna hipoteza kriterija pretpostavlja da održivo, višenamjensko gospodarenje šumama u većini slučajeva ne daje značajan doprinos bioraznolikosti.
Glas europskih vlasnika šuma nije se uvažio tijekom procesa. Iako su javne konzultacije dale vrijedne komentare o jednostranim znanstvenim dokazima u pripremi kriterija, kao i o primjenjivosti kriterija, ti komentari su imali samo manje promjene u konačnom pristupu.
Kao rezultat toga, velika većina europskih šumovlasnika ne bi mogla ispuniti kriterije i pristupiti mogućem financiranju u skladu s taksonomijom. To bi moglo ugroziti dugoročni angažman vlasnika šuma u gospodarenju šumama i održavanju istih u dobrom stanju, uz davanje aktivnog i značajnog doprinosa očuvanju bioraznolikosti. Osim toga, to bi bilo u potpunoj suprotnosti s ciljem dekarbonizacije europskog društva i potrebnim doprinosom koji može dati lanac vrijednosti temeljen na šumama.
Budući da CEPF nije mogao podržati usvojene kriterije o šumarstvu i sječi, razvijen je pristup koji je više orijentiran na praksu i primjenjiv. Okvir za ovaj lokalno prilagođen alternativni pristup poboljšanju bioraznolikosti opisan je u Dodatku 1 konačne preporuke Platforme održivog financiranja. CEPF se nada da će u sljedećim koracima ovaj doprinos biti od velike koristi Europskoj komisiji u pripremi Drugog delegiranog akta.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.