Predstavnici HSUPŠ-a sudjelovali na obilježavanju 30 godina od osnivanja CEPF-a
Dana 26. ožujka 2026., Konfederacija europskih vlasnika šuma (CEPF) obilježila je svoju 30. obljetnicu događajem na visokoj razini u Bruxellesu, okupljajući oko 130 sudionika, uključujući predstavnike vlasnika šuma, kreatore politika EU-a i dionike u šumarstvu iz cijele Europe. Ovaj važan događaj obilježio je tri desetljeća predanosti CEPF-a zastupanju vlasnika šuma i promicanju održivog gospodarenja šumama na europskoj razini, a istovremeno se osvrnuo na prilike i izazove koji oblikuju budućnost europskih šuma.
Događaj je otvoren video porukom povjerenice EU-a za okoliš Jessike Roswall, koja je naglasila da su vlasnici šuma ključni za uspješnu provedbu Strategije EU za šume do 2030. i nadolazeće Strategije za biogospodarstvo, ističući važnost njihove stručnosti, praktičnog iskustva i aktivnog angažmana.
Zastupnica u Europskom parlamentu Jessica Polfjärd naglasila je sistemsku važnost šuma za europsko gospodarstvo, bioraznolikost i otpornost.
U svom obraćanju, predsjednik CEPF-a Sven-Erik Hammar potvrdio je središnju ulogu drva kao obnovljivog, klimatski prihvatljivog resursa i temelja konkurentnog i održivog europskog biogospodarstva. Također je istaknuo da je CEPF tijekom protekla tri desetljeća izgradio snažan i konstruktivan glas za obiteljsko šumarstvo na razini EU-a, okupljajući vlasnike šuma diljem Europe i pozicionirajući organizaciju kao dobro etabliranu i naprednu, utemeljenu na iskustvu i predanu budućnosti.
Ključni vrhunac događaja bila je panel rasprava na visokoj razini u kojoj su sudjelovale ugledne govornice iz cijele šumarske i političke zajednice. Panel je okupio stručnjakinje iz donošenja politika EU-a, vlasništva nad šumama, predstavljanja mladih i javnih poslova. Sudionice su bile: Gaëlle Marion, Europska komisija (DG AGRI); Natalie Hufnagl-Jovy, Udruga bavarskih šumara i zemljoposjednika; Katarina Wolf, Federacija švedskih poljoprivrednika (LRF) i Mathilde Bonvillain-Serrault, Euralia.
Rasprava, koju je moderirao Damien O’Reilly, istražila je postignuća CEPF-a, razvoj politika EU vezanih uz šume i ulogu zagovaranja u Bruxellesu.
Panel je poslao snažan signal o važnosti uključivog dijaloga i liderstva usmjerenog prema budućnosti. Rasprave su se usredotočile na rastući utjecaj politika EU na gospodarenje šumama, potrebu za snažnom zastupljenošću vlasnika šuma u Bruxellesu, rastuću ulogu zagovaranja u oblikovanju uravnoteženog, na dokazima utemeljenog donošenja politika i očekivanja sljedeće generacije vlasnika šuma.
Gledajući unaprijed u 2056. godinu, panelistice su podijelili svoje vizije budućnosti CEPF-a i europske šumarske politike, naglašavajući stabilnost, inovacije i kontinuirano prepoznavanje multifunkcionalne uloge šuma.
U svojim završnim napomenama, dr. Peter Mayer, voditelj Austrijskog istraživačkog centra za šume (BFW), osvrnuo se na globalne megatrendove koji oblikuju šumarski sektor. Istaknuo je da je budućnost šuma obećavajuća, pod uvjetom da se inovacijama, prilagodljivosti i kreativnosti da prostor za napredak.
Danas CEPF predstavlja oko 16 milijuna vlasnika šuma koji upravljaju s otprilike 60% europskog šumskog područja. Kako se politike EU-a nastavljaju razvijati, CEPF ostaje predan osiguravanju da se čuje glas obiteljskog šumarstva i da vlasnici šuma mogu nastaviti pružati održivo, multifunkcionalno gospodarenje šumama za generacije koje dolaze.
30. obljetnica nije bila samo trenutak za razmišljanje o prošlim postignućima, već i snažna potvrda uloge CEPF-a kao pouzdanog partnera u oblikovanju budućnosti europskih šuma.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.