Jedan od najvažnijih procesa koji se trenutno dogovara je provedba Šumarske strategije EU koja je uz veliko nezadovoljstvo usvojena 2021. godine. Kao što su mnoge organizacije iz sektora upozoravale, provedba zacrtanih ciljeva ide vrlo sporo pa je Europska komisija, kao zamjenu za CDG Forestry and Cork i WG Forestry and nature, osnovala novu platformu za šume i šumarstvo u kojoj svoje mjesto zahtijevaju i predstavnici privatnih vlasnika šuma.
Jedan od ciljeva te strategije je i uspostava jedinstvenog sustava za praćenje šuma i izvješćivanje pa se s tim u vezi održavaju dijalozi o predaji i korištenju privatnih podataka u kontekstu budućeg zakonodavnog okvira.
U sklopu provedbe Zajedničke Poljoprivredne Politike i ruralnog razvoja uspostavljene su nove grupe za civilni dijalog (CDG) i CAP mreža, na kojima sudjeluju predstavnici vlasnika privatnih šuma. Na sastancima na temu „Strateški planovi ZPP-a i horizontalna pitanja” i „Okoliš i klimatske promjene” predstavljeno je funkcioniranje novih grupa i pregledi relevantnih politika (kao što su CAP SP, LULUCF i Carbon Farming). Također je održan prvi sastanak skupštine CAP mreže (koja je zamijenila dosadašnju Europsku mrežu za ruralni razvoj). Osnovana je i tematska skupina (TG) „Potpora potrebama ruralnih područja i općina s dominantnim udjelom šuma: postavljanje temelja za mrežu u okviru Šumarske strategije“.
U posljednjem nacrtu zaključaka Europskog Vijeća o bioekonomiji uloga vlasnika šuma i šumarskog sektora bolje je priznata nego u prethodnim verzijama. Stavovi Vijeća trebali bi biti odobreni u nadolazećim tjednima. Švedsko predsjedništvo organiziralo je Konferenciju o bioekonomiji u Stockholmu na kojoj je sektor šumarstva bio dobro pokriven u raspravama.
Europski parlament ovaj se tjedan složio s privremenim sporazumom institucija EU-a o Uredbi o LULUCF-u u kojoj se u jednoj točki posebna važnost pridaje pružanju financijske potpore vlasnicima ili upraviteljima zemljišta i šuma za postizanje utvrđenih ciljeva.
U proceduri je i prijedlog certifikacija za uklanjanje ugljika i tzv. „Carbon farming“pa je održan prvi sastanak stručne skupine Europske Komisije o uklanjanju ugljika. I u Europskom parlamentu je počeo je rad na tu temu pa je odlučeno da će vodeći odbor biti ENVI, a ITRE i AGRI dat će svoja mišljenja o certificiranju ugljika. ENVI svoje izvješće planira podnijeti u svibnju.
Švedsko predsjedništvo pokušava finalizirati članke o RED III direktivi i bioenergiji tijekom trijaloga koji se održavaju 28. ožujka, ali čini se da su pregovori zapeli. Ako se dogovor ne postigne, RED III bi mogao biti prepušten španjolskom predsjedništvu. Većina država članica blokira bilo kakve definicije za primarnu biomasu, ali s druge strane EP također ostaje čvrst i brani svoje stajalište. U prethodnim nacrtima Komisija je izradila alternativne formulacije za primarnu biomasu (industrijska oblovina i krupni drveni ostaci) koje CEPF ne može podržati.
U okviru Strategije biološke raznolikosti i obnove prirode Europski parlament priprema Dokument o obnovi (Restoration file). O mogućem javnom zajedničkom dokumentu raspravlja se sa svim sektorskim organizacijama. EK ima za cilj objaviti “u roku od nekoliko tjedana” smjernice o pošumljavanju i o definiciji primarnih/starih šuma. Vezano uz obaveze zaštite bioraznolikosti samo dvije članice EU su dostavile dokumente (LU i ES).
Očekuje se da će EK objaviti svoj prijedlog Direktive o zdravlju tla u lipnju obzirom da je da je nacrt dobio negativno mišljenje Regulatornog odbora. Sažeto izvješće o otvorenom javnom savjetovanju dostupno je na stranicama EK.
Iako se glasovanje o privremenom sporazumu o Uredbi EU-a o krčenju i degradaciji šuma očekivalo 30. ožujka, ono nije uvršteno na dnevni red nadolazećih plenarnih sastanaka.
U sklopu Održivih financija i taksonomije s radom je započela Platforma 2.0, a od novih članova samo je Esa-Jussi Viitala (Finski institut za prirodne resurse – Luke) predstavnik šumarskog sektora. Sljedeći delegirani akt o taksonomiji trebao bi biti objavljen u skoroj budućnosti i u njemu neće biti kriterija iz šumarstva.
Europski parlament predlaže i izmjenu ugovora koji uključuje zajedničku nadležnost EU-a o šumama.
Dokumenti o navedenim procesima i prijedlozima dostupni su na stranicama EU.
Interese vlasnika šuma na EU nivou zastupa CEPF s kojim HSUPŠ već 10 godina uspješno surađuje.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.