Dan planeta Zemlje obilježava se kroz niz aktivnosti čime se podiže svijest o važnosti očuvanja prirode. Važno je da mi sami krenemo od sebe i svakodnevno promislimo kako naše odluke i ponašanja vezana uz prirodni okoliš utječu na njega samog. Opća skupština Ujedinjenih naroda 22. travnja 2009 na prijedlog bolivijske vlade proglasila je također međunarodni Dan planeta Zemlje.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje globalni je podsjetnik koliko je važno očuvati prirodu i okoliš te prirodne resurse za buduće generacije. Jedan od važnih prirodnih resursi su i šumski ekosustavi. Tako i Udruga šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” svake godine obilježava dane vezane uz očuvanje prirode i šuma kroz simboličnu sadnju šumskih vrsta drveća. Ove godine udruga je obilježila Dan planeta zemlje zajedno sa LD “FAZAN” Hodošan. LD “FAZAN” Hodošan je jedan od minimalno 600 000 šumoposjednika u RH te je samim tim i usko vezana uz zaštitu i očuvanje šumskih ekosustava. U svom vlasništvu LD “FAZAN” Hodošan ima oko 7,00 ha što postojećih što novopodignutih šuma zavičajnih vrsta šumskog drveća. LD “FAZAN” Hodošan osim aktivnosti vezano uz šumske ekosustave aktivno sudjeluje u zaštiti i očuvanju fonda divljači što je također usko vezano uz očuvanje prirode.
Udruga šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” je tako zajednički sa LD “FAZAN” Hodošan obilježila ovaj dan simboličnom sadnjom sadnice klona gupčeve lipe. Gupčeva lipa, latinskog naziva Tilia platyphyllos Scop. pripada vrsti velelisna lipa. Sadnice klonova gupčeve lipe uzgojene su od strane znanstvenika Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko i svaka se vodi pod određenim brojem te se uz nju dobiva i svjedodžba Hrvatskog šumarskog instituta o njezinu podrijetlu. Sadnji Gupčeve lipe prisustvovali su predstavnici Udruge šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” i LD “FAZAN” Hodošan.
Na kraju poruka članova udruge šumoposjednika Međimurja “Jegnjed” i LD “FAZAN” Hodošan: “Zemlju nismo naslijedili od djedova već posudili od unuka”.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.