Iako su vlasnici i upravitelji šuma i poljoprivrednog zemljišta upozoravali na razne nedostatke ovog prijedloga 12. srpnja 2023., koji je označen kao Dan D za uspješnu obnovu prirode, odbacivanje tog prijedloga na doradu nije prošlo pa sada slijedi borba za prilagodbu tog prijedloga našim zahtjevima.

Zahvaljujemo se našim eurozastupnicama/-ima Sunčani Glavak, Željani Zovko, Karlu Ressleru, Tomislavu Sokolu, Ladislavu Ilčiću, Ivanu Viliboru Sinčiću i Mislavu Kolakušiću, koji su se priklonili našim stavovima i glasali za odbacivanje ovog prijedloga.

U nastavku predstavljamo stavove vlasnika šuma koji su bili poslani svim zastupnicima u Europskom parlamentu:

‘Europski vlasnici šuma podržavaju ambiciju Europske komisije u unaprjeđenju napora obnove u sklopu Zelenog plana EU-a. Od 2020. redovito smo pridonosili raspravi o pravno obvezujućim ciljevima obnove prirode EU-a i tada smo podijelili 10 ključnih stvari koje treba imati na umu za zakonodavni prijedlog:

1. Svi korišteni pojmovi trebaju biti dobro definirani i zajednički dogovoreni prije bilo kakvih daljnjih koraka;
2. Postojeće zakonodavstvo EU-a i priznavanje relevantnog postojećeg nacionalnog zakonodavstva;
3. Ciljevi moraju biti realni, dostižni i temeljeni na najboljim dostupnim znanstvenim saznanjima;
4. Priznati i riješiti mogući kompromis između klimatskih ciljeva i bioraznolikosti;
5. Svaki cilj treba biti povezan s preciznim i dostupnim mehanizmom podrške, uključujući mehanizme financiranja;
6. Ciljane ekosustave koje treba obnoviti treba identificirati i odrediti na nacionalnoj ili regionalnoj razini;
7. Područja koja se obnavljaju trebaju se odrediti samo uz dobrovoljni, prethodni i informirani pristanak njihovih vlasnika;
8. Napori na obnovi trebali bi se baviti stvarnim pokretačima degradacije, u slučaju europskih šuma, utjecajem klimatskih promjena i širenjem štetočina i bolesti;
9. Otpornost, promjena prirodnih raspona i dugotrajnost šuma i šumarstva ne smiju se zanemariti;
10. Prašume se ne mogu obnoviti.

Uoči glasanja o prijedlogu Uredbe EU-a o obnovi prirode u Europskom parlamentu, europski šumovlasnici se nadaju da će ovo biti “Dan D za uspješnu obnovu prirode”. Dan kada će njihova zabrinutost biti prepoznata i sveobuhvatno riješena tako što će se iskoristiti prilika da se prijedlog preradi ili značajno prilagodi odgovarajućim amandmanima. To bi Uredbu moglo učiniti dobrim alatom za praksu, smatrajući vlasnike šuma onima koji imaju najbolju stručnost za razvoj prilagođenih aktivnosti obnove za svako šumsko područje, postižući situaciju u kojoj svi dobivaju: za prirodu i za vlasnike šuma.

Kako bi se postigao zajednički cilj obnove prirode, pristupom primjerenim terenu i odobrenim od strane odgovornih za provedbu, posebno su potrebne sljedeće značajne prilagodbe prijedloga Komisije:

• Određivanje prioriteta akcija i mjera bit će usmjereno na već zaštićena područja, kao što su Natura 2000 područja;
• Ciljevi i zahtjevi protiv propadanja moraju biti pragmatični i neće sprječavati prakse održivog gospodarenja šumama;
• Pristupi šumskim ekosustavima temeljit će se na raznolikosti šuma EU-a i uključivat će fleksibilnost u pogledu pokazatelja;
• Nacionalni planovi obnove (NRP) bit će izrađeni po mjeri, okrenuti budućnosti i uključivat će vlasnike šuma u svakoj fazi procesa, putem prethodnog i informiranog pristanka. NPR-ovi podliježu sveobuhvatnoj procjeni utjecaja;
• Osigurat će se stvarna i dostatna financijska i ljudska sredstva.

Glavni negativni trendovi pritisaka na šumske ekosustave povezani su sa sve češćim i ekstremnijim prirodnim katastrofama i širenjem invazivnih stranih vrsta. Ovi sve veći pritisci trebali su biti prvenstveno usmjereni na bilo koje akcije obnove prilagođene tlu usmjerene na šumske ekosustave. Otporne šume pružaju funkcije i usluge ekosustava koje daleko nadilaze zaštitu biološke raznolikosti.
Vlasnici šuma su prvi koji rade na očuvanju sve otpornijih šuma, neprestano učeći i prilagođavajući gospodarenje promjenjivim uvjetima, te će oni provoditi i održavati aktivnosti obnove. U tom kontekstu mora se priznati da je za promjene u šumskim ekosustavima potrebno vrijeme.

Nažalost, prijedlog Komisije nije na odgovarajući način odražavao tu potrebu za dinamičnim pristupom otpornim šumama, isporukom svih njihovih usluga ekosustava i funkcija društvu.
U travnju 2023. europski vlasnici i upravitelji šuma ponovili su svoje ključne brige i razmišljanja o poboljšanjima u zajedničkoj izjavi, pozivajući na promicanje vjerodostojnih mjera koje će donijeti višestruke prednosti otpornih šuma i postići prihvatljivu ravnotežu između različitih ciljeva održivog razvoja.

Europski vlasnici šuma nadaju se da će ishod glasovanja 12. srpnja odgovoriti na ove ključne zahtjeve uspješne obnove prirode tako što će zatražiti preradu prijedloga ili njegovu značajnu prilagodbu.’