Claudia Delpero,

26. lipnja 2020.

Dobivanje podrške 16 milijuna privatnih šumovlasnika u Europi bit će ključno za ostvarivanje ciljeva Strategije EU-a za bioraznolikost, izjavila je u intervjuu Fanny-Pomme Langue, glavna tajnica Konfederacije europskih privatnih šumovlasnika (CEPF).

Krovna organizacija nacionalnih udruga zastupa oko 16 milijuna privatnih vlasnika koji upravljaju s 60% šuma EU-a, od kojih dvije trećine posjeduje manje od 3 hektara. Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., koju je Europska komisija predstavila 19. svibnja, traži podršku vlasnika šuma kako bi postigla uspjeh, izjavila je Langue. Međutim, dosad je Strategija otvorila mnogo više pitanja nego što je ponudila odgovora.

Cilj Strategije jest stvoriti Transeuropsku mrežu prirodnih područja kojom bi se zaštitilo 30% kopnenih i morskih područja unutar EU-a, od čega bi trećina bila „strogo“ zaštićena. Ciljevi uključuju zaštitu svih preostalih prašuma i starih šuma na području EU-a te povećanje kvantitete i kvalitete šuma te otpornosti na klimatske promjene.

No što znači „stroga zaštita“? I kako definirati „stare šume“? Oba pojma nisu definirana u postojećim zakonima, a glavnu tajnicu CEPF-a zabrinjava da su ciljevi postavljeni prije nego što su sve definicije razjašnjene te da je redoslijed trebao teći obrnutim putem.

Drugi cilj Strategije za bioraznolikost jest sadnja tri milijarde novih stabala do 2030. Nedavna istraživanja iz Čilea i Kine preispitala su taj pristup te su upozorila da, ovisno o samoj proceduri, sadnja stabala može prouzročiti „više štete nego koristi“. I Langue je vezano uz taj prijedlog iskazala određenu dozu sumnje. „Želimo imati znanstvene dokaze koji objašnjavaju te brojke, raspraviti o tome gdje će se stabla saditi, u kojim državama i na kojim područjima, te imati uvid u provedbu samog plana“, izjavila je Langue.

Langue ističe da je bioraznolikost samo jedna od tri sastavnice održivog gospodarenja šumama koji je kao koncept čvrsto definiran u legislativi EU-a i u nacionalnim pokazateljima. Društvene i ekonomske sastavnice, koje pružaju usluge ekosustava zajednici te određuju eksploataciju i prihode čitavog gospodarskog sektora, također trebaju biti uključene u strategiju, smatra Langue.

Langue je istaknula kako je najvažnije da se uključivanje sve tri temeljne sastavnice u Strategiju Europske unije za šume, koju će komisija predstaviti 2021. godine, temelji na „holističkom pristupu“.

Prema mišljenju glavne tajnice CEPF-a, u usporedbi s postojećom strategijom, nova strategija za šume morat će se više usredotočiti na prilagodbe klimatskim uvjetima. „Prilagodba klimatskim uvjetima sada je mnogo nužnija nego što je bila prije nekoliko godina“, izjavila je. „Naše šume trpe sve jače i sve češće utjecaje klimatskih promjena i prirodnih nepogoda, a vlasnici šuma moraju donositi odluke o prilagodbi praksi gospodarenja koje će vrijediti još desetljećima. Riječ je o vrlo različitom slijedu postupaka u usporedbi s poljoprivredom“, tvrdi Langue.

Sektor uspjehom smatra povećanje površine šuma EU-a za 9 milijuna hektara u 25 godina, u kombinaciji s povećanjem od 7 milijardi kubičnih metara drvne zalihe; 90% europske drvne industrije opskrbljuje se drvom proizvedenim u EU-u, dok polovicu mreže Natura 2000 čine šumska područja, Langue je istaknula.

Međutim, izvještaj komisije iz 2018. o implementaciji postojeće strategije upozorio je da u očuvanju šumskih staništa i vrsta „dosad nije došlo do napretka“ te da samo 26% šumskih vrsta i 15% šumskih staništa od europskog interesa imaju „povoljan status očuvanja“.

Langue tvrdi da je u šumarstvu potrebno neko vrijeme kako bi se vidjeli rezultati odluka o gospodarenju. „Deset godina u vremenskom periodu šume vrlo je kratko vrijeme“, tvrdi Langue. Posljednje desetljeće, dodaje, bilo je posebno izazovno za šumske ekosustave jer „klimatske promjene mogu biti poput smrtne kazne za organizme koji ne mogu dovoljno brzo promijeniti stanište“. Langue smatra da je zbog toga potrebno snažnije se usredotočiti na prilagodbu i otpornost u nadolazećoj strategiji.

Sljedeća europska strategija za šume trebat će potaknuti ulogu šuma u ublažavanju klimatskih promjena i smanjenju emisije ugljičnog dioksida, tvrdi Langue.

No postoji polemika o ulozi koju bi šume trebale igrati kao izvori energije. Ekološke udruge zahtijevaju ograničenja u korištenju drvne biomase za proizvodnju energije, dok je strategija komisije o bioraznolikosti obećala procjenu zaliha i potražnje biomase uvođenjem novih smjernica za kriterije održivosti u 2021. koje bi trebale biti donesene ove godine.

Međutim, Langue smatra da „iz perspektive vlasnika šuma nema smisla gospodariti i iskorištavati šume samo u svrhu proizvodnje energije“, budući da je drvna industrija mnogo unosnija.

Kao odgovor na upozorenja da bi planirani porast u eksploataciji šuma diljem Europe mogao smanjiti sposobnost šuma EU-a da uklanjaju ugljični dioksid iz atmosfere za dodatnih 20%, Langue tvrdi da se u izračunu klimatskih pogodnosti šuma ne smiju zanemariti skladištenje ugljika u drvnim proizvodima te zamjena fosilnih materijala biomaterijalima, čije se tržište „silno razvilo“ u posljednjih nekoliko godina.

„Trebamo zapravo pokušati pronaći integrirani sustav u kojem su sinergije između temeljnih koristi šuma ujednačene“, izjavila je.

Sagledano u cjelini, u zadnjih nekoliko godina udruga je zamijetila niz strategija koje imaju utjecaja na sektor, a nisu uvijek bile dosljedno provođene. Budući da to između ostalog uključuje i strategije za bioraznolikost, šume i bioekonomiju, Langue smatra da će usklađenost strategija „koje omogućuju zajedničko djelovanje različitih sastavnica i nisu međusobno kontradiktorne“ biti odlučujući faktor za uspjeh u budućnosti.

Intervju na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.