Tko je šumoposjednik prema Zakonu o šumama?

Šumoposjednik je svaka pravna ili fizička osoba koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem. Privatni šumoposjednik je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta te posjednik na temelju pravnoga posla.

Prema površini šume i šumskog zemljišta privatni šumoposjednik može biti:

a) mali šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta do 20 ha,

b) srednji šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 20, a manjom od 300 ha,

c) veliki šumoposjednik s površinom šuma i/ili šumskog zemljišta većom od 300 ha.

Gdje mogu dobiti savjet o gospodarenju šumom?

Savjet o gospodarenju šumama za šume šumoposjednika mogu se dobiti u nadležnim uredima Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva lovstva i drvne industrije, Sektora za šume privatnih šumoposjednika.

Poveznica: https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/sume-privatnih-sumoposjednika/kontakti-1377/1377

Postoje li planovi za privatne šume?

Šumsko gospodarski planovi za šume u privatnom vlasništvu nazivaju se „Program gospodarenja za šume šumoposjednika“ te su izrađeni i odobreni za veći dio privatnih šuma Republike Hrvatske. Programi gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika su osnovni dokument na temelju kojeg se gospodari šumama u vlasništvu privatnih osoba na području RH.

Što napraviti ako želim posjeći šumu?

Potrebno je podnesti Zahtjev u nadležnom uredu Ministarstva poljoprivrede. Zahtjev podnose mali i srednji šumoposjednici. Potrebni dokumenti za podnošenje Zahtjeva su dokaz posjedništva (posjedovni list) i vlasništva (vlasnički list). Ukoliko na šumoposjedu za koji se podnosi zahtjev postoje suposjednici i suvlasnici potrebno je ishoditi njihovu suglasnost. Ukoliko je šumoposjednik upisan u Upisnik privatnih šumoposjednika sa predmetnim k.č. kod podnošenja Zahtjeva dovoljno je priložiti samo iskaznicu Upisnika. Nakon uspješnog podnošenja Zahtjeva i terenskog provođenja doznake šumoposjedniku se izdaje ELABORAT SA SMJERNICAMA GOSPODARENJA ili RJEŠENJE (ukoliko nije odobren ŠGP) čije je važenje tri godine od dana doznake.

Što je doznaka i tko ju radi?

Doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma. Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Doznaka stabala za male šumoposjednike, za šumoposjede koji su obuhvaćeni programima gospodarenja, je besplatna ako ju provodi licencirani izvođač koji je ugovorno vezan sa Ministarstvom poljoprivrede za pojedinu županiju. Ukoliko doznaku provodi ugovorno vezani licencirani izvođač na šumoposjedu koji nije obuhvaćen programima gospodarenja za doznaku se plaća 35 kn upravne pristojbe (samo za male šumoposjednike). Ukoliko doznaku provodi licencirani izvođač koji nije ugovorno vezan doznaka se plaća po tržišnoj cijeni. Srednji i veliki šumoposjednici sami dogovaraju licencirane izvođače koji će im obavljati doznaku i sami ih plaćaju. Zahtjevi za doznaku stabala za male i srednje šumoposjednike podnose se u nadležnim uredima Ministarstva poljoprivrede.

Što je popratnica?

Popratnica ili teretni list za drvne šumske proizvode i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta te za nedrvne šumske proizvode (osim divljači) pisana je jedinstveno numerirana isprava koja se izdaje prije transporta drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda i drva posječenog izvan šume i šumskog zemljišta. Popratnicu izdaje licencirani izvođač. Izdavanje popratnice naplaćuju licencirani izvođači neovisno dali su naručitelji mali, srednji ili veliki šumoposjednici.

Što je Upisnik privatnih šumoposjednika i kako se upisati?

Upisnik privatnih šumoposjednika (u daljnjem tekstu Upisnik) je sustav podataka i informacija o šumoposjednicima i njihovim šumskim posjedima te evidencije o ostvarenim pravima i sredstvima. U Upisniku se vode podaci o privatnom šumoposjedniku: njegovom prebivalištu, šumskom posjedu, žiro-računu privatnog šumoposjednika, članovima obiteljskog šumoposjedničkog gospodarstva, isplaćenim sredstvima, datumu upisa i ispisa privatnog šumoposjednika kao i članova obiteljskog šumoposjedničkog gospodarstva.

Da bi se upisali u Upisnik trebate posjedovati šumu i šumsko zemljište na području Republike Hrvatske, a pravo na upis ima fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem na području Europske unije.

Zahtjev za upis u Upisnik dostavlja se Ministarstvu poljoprivrede na adresu: Planinska 2a, 10000 Zagreb, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije „Za Upisnik privatnih šumoposjednika“.

Uz Zahtjev za upis u Upisnik (na propisanom obrascu) potrebno je poslati sve potrebne priloge (ZK izvadak, posjedovni list, ugovor o zakupu, kopija osobne iskaznice i preslika žiroračuna). Prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Upisnik šumoposjednika plaća se upravna pristojba (biljezi) u iznosu od 55,00 kuna, a za brisanje iz  Upisnika plaća se 35,00 kuna.

Obrasce za Upisnik možete pronaći na poveznici: https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/sume-privatnih-sumoposjednika/upisnik-sumoposjednika-1351/obrasci-za-upisnik-privatnih-sumoposjednika/1355

Koje koristi možemo imati od šume?

Osim drvnih sortimenata – tehnička oblovina, drvo za ogrjev, celulozno drvo, drvo za drvne ploče i sl. šume nam pružaju i nedrvne šumske proizvode. To su proizvodi šuma i šumskog zemljišta, cvjetovi i plodovi šumskog drveća (kesten, žir, češeri borova itd.), ljekovito, aromatično i jestivo bilje, cvijeće, paprat i bujad, šparoge, borovnice, gljive, med, smola, građevni i drugi materijal (glina ilovača, šljunak, kamen, lipovo liko), divljač i ostale životinje koje žive u šumi, listinac, travnati ili pašnjački prekrivač i sl. Osim toga šume se mogu koristiti i u turističke svrhe, za odmor i rekreaciju, za avanturistički turizam, za kampove, za  foto safari i sl.

Premda su to sve proizvodi šume, oni se ne tretiraju istovjetno pa tako neke od njih vlasnik šume nema pravo koristiti (npr. divljač), a za neke je postalo normalno da ih ubiru treće osobe (plodovi, gljive…) iako je Zakonom o šumama određeno da se posjetitelji u šumi mogu šetati i uživati, bez stjecanja imovinske koristi.

Uz šumske proizvode šume nam kroz svoje općekorisne funkcije pružaju i dobrobiti koje povoljno djeluju na čovjeka i na ostale prirodne ekosustave i resurse. Neke od općekorisnih funkcija šuma su: zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda; utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju; utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena; zaštita i unapređenje čovjekova okoliša;  stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere; rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu; povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost.

Kome i kako prodati drvo iz šume?

Da bi vlasnik šume mogao prodati drva mora biti upisan u Upisnik šumoposjednika.

Nepovoljna činjenica za vlasnike šuma je da drvna industrija nabavlja sirovinu od tvrtke Hrvatske šume d.o.o., koja je u državnom vlasništvu i gospodari s državnim šumama, većinom preko višegodišnjih ugovora što negativno utječe na uspostavu normalnih tržišnih osnova za ostalu sirovinu.

Zbog toga su podcijenjeni drvni sortimenti iz privatnih šuma jer se cijena uglavnom vrti oko cjenika iz državnih šuma, koji je u odnosu na stvarne cijene iz zemalja u okolini manji za 20-30%.

Jedan od ciljeva HSUPŠ u narednom razdoblju je i uspostava otvorene burze proizvoda iz privatnih šuma koja će povezati vlasnike i one kupce koji se ne snabdijevaju iz državnih šuma pa su spremni platiti tržišnu cijenu.