Hrvatski i slovenski šumoposjednici dijele probleme vlasništva

Na poziv Zveze lastnikov gozdov (ZLGS) Slovenije predstavnici Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) sudjelovali su na okruglom stolu na temu „Kome uistinu pripadaju šume u Sloveniji?“ Skup je održan 1. veljače, u sklopu stručnog sajma poljoprivredne i šumarske mehanizacije AGRITEH u Celju.

U uvodnom predavanju dr.sc. Milan Šinko s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani prezentirao je rezultate europskog istraživanja o dostupnosti tj. zaštiti vlasničkih prava u privatnim šumama, koji pokazuju da su Hrvatska i Slovenija na dnu s najnižim indeksom prava korištenja. U nastavku je Rok Sedminek iz ZLGS predstavio probleme s kojima se susreću slovenski šumovlasnici na svojim posjedima. Na kraju je predstavnica šumarske inspekcije prikazala način nadzora nad sakupljanjem šumskih plodova i vožnje u prirodnom okruženju.

U raspravu se uključio i Zdenko Bogović, predsjednik HSUPŠ, koji je naglasio da s obzirom na skoro identične problema moramo zajednički krenuti u proces izjednačavanja prava vlasništva s ostalim članicama Europske unije. Također je napomenuo da se dio tih problema nadovezuje na činjenicu da su Hrvatska i Slovenija države s najvećom biološkom raznolikošću u EU što se negativno odrazilo na vlasnike kroz proglašenja raznih kategorija zaštićenih područja. Napomenuo je da se ta bioraznolikost nije očuvala zbog zaštite već zbog održivog i odgovornog gospodarenja u čemu su uz šumarsku struku sudjelovali i privatni šumovlasnici, a koji su sada zbog toga kažnjeni jer imaju razna ograničenja u raspolaganju svojim vlasništvom. Na kraju je zaključio da je potrebno da se za ta ograničenja uvedu naknade koje će šumovlasnicima smanjiti gubitke ili da se smanje površne zaštićenih područja.

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.