„Šume ublažavaju klimatske ekstreme, pročišćavaju zrak i proizvode kisik i stoga moramo pratiti i iskoristiti trgovanje CO2 kvotama“ istaknuo je predsjednik HSUPŠ mr. sc. Zdenko Bogović na konferenciji “Drvna sirovina 2024” govoreći o gospodarenju šumama. Bogović je dodao kako EU stručnjaci i EU Strategija za šume mijenjaju ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških sastavnica šumarstva i favoriziraju ekološke probleme, a zanemaruju ekonomske aspekte te time ugrožavaju dugoročnu održivost europskih i hrvatskih šuma.

Konferencija koja je održana 27. kolovoza u Zagrebu okupila je preko 50 predstavnika sektora – trgovce drvom, privatne i državne šumovlasnike, predstavnike pilana i drvne industrije, industriju namještaja, kao i predstavnike nadležnih institucija iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Austrije. Skup je pokrenuo brojne rasprave o gorućim sektorskim temama, a sudionici su kroz četiri panela raspravljali o aktualnim sektorskim pitanjima:

• Drvna sirovina u Europi / sezonski trendovi, krizno okruženje, logistika, konjunktura i kretanje cijena
• Gospodarenje šumama / sječivi etati, klimatske promjene i elementarne nepogode
• Prodajni modeli za drvo / nastavak ugovora ili liberalizacija tržišta nakon 2027. godine?
• Industrijsko i energetsko drvo / ponuda i potražnja sječke, višemetrice i drvnog peleta

Najviše pozornosti je privukla činjenica kako tržišta drva u Europi i dalje stagniraju, jer još uvijek – na pragu jeseni sektorska kriza dominira glavnim tržištima, posebice u germanskim zemljama. Ključno ograničenje proizlazi iz zastoja građevinske industrije, jer analitičari ističu kako je ovaj europski pokretački sektor još uvijek u recesiji, čime se značajno usporava na šumi baziran sektor.

Posljedično, tržište drvne sirovine u Hrvatskoj, kao i u okolnim zemljama je također zasićeno, posebice tržište trupaca. Vrlo artikulirana rasprava se vodila oko utjecaja klimatskih promjena na šume, a stanje je alarmantno jer su gotovo sve drvne vrste u šumama RH na neki način ugrožene (hrast, bukva, jela/smreka, jasen itd..), što zbog utjecaja štetnika, invazivnih utjecaja ili uslijed nepredvidivih elementarnih nepogoda, koje se više ne pojavljuju ciklički. Aktualizirana je i tema prodajnog modela za drvnu sirovinu, stoga se i ova tematska rasprava na konferenciji vodila pod intenzivnim utjecajem brojnih medijskih objava kojima se u posljednje vrijeme drvna sirovina u RH snažno politizira.

Sudionici konferencije očekuju kako će se tijekom rujna ipak pokrenuti glavna tržišta, a za domaću drvnu industriju to je tržište Italije, gdje završi 23% hrvatskog izvoza drvnih proizvoda, zatim slijedi Njemačka s 12,3%, Austrija s 8,4% te Slovenija sa 7,1%. Generalno gledajući, izvoz je u I-III 2024. pao za -6%, a broj zaposlenih u odnosu na prošlu godinu za -7%. Međutim, zabrinjavaju neke procjene austrijskih i njemačkih stručnjaka za drvnu industriju koje čak predviđaju daljnje pogoršanje postojećih gospodarskih prilika u nadolazećim mjesecima.