Sjeverozapadni dio Hrvatske po postotnom udjelu privatnih šuma u odnosu na ukupnu površina šuma razlikuje se od ostalog dijela Hrvatske. S obzirom na puno veći udio privatnih šuma, ali i na usitnjenost većine posjeda i udjela upravo malih šumoposjednika ulaganje u takve šumske posjede je još i dalje vrlo malo, ali svijetlih primjera uvijek ima.
Za ovakve usitnjene šumske posjede mali šumoposjednici mogu koristiti sredstva za radove biološke obnove šuma iz OKFŠ-a, koja se koriste kroz Javni poziv kojeg svake godine raspisuje Ministarstvo poljoprivrede. Zainteresiranost malih šumoposjednika iz godine u godinu se povećava. Osnovni uvjet kojeg su mali šumoposjednici morali zadovoljiti da bi koristili sredstva OKFŠ-a je upis u Upisnik šumoposjednika kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede.
U konkretnom primjeru dva šumoposjednika su se prijavili na Javni poziv Ministarstva poljoprivrede. Predmetne sastojine su ukupnih površine oko 1 ha na kojima se nastavilo aktivno s radovima biološke obnove šuma u konkretnom slučaju radovima popunjavanja. Šumoposjednici su proveli radove popunjavanja sa sadnim materijalom autohtonih vrsta drveća hrasta lužnjaka, crne johe i običnoga graba prilagođenim za predmetna staništa. Kroz buduće razdoblje provodit će se radovi popunjavanja po potrebi. Od ostalih radova provodit će se i dalje jednom godišnje radovi njege te u zimskim mjesecima zaštita sadnog materijala od šteta od divljači. Sva dosadašnja, sadašnja i buduća ulaganja iziskuju velika financijska sredstva, ali i fizički rad samih šumoposjednika koji su starije životne dobi i samo svojim entuzijazmom i ljubavlju prema šumama uspješno provode obnovu svojih šuma. Ovakva ulaganja u šumske posjede malih šumoposjednika predstavljaju pozitivne primjere koji će potaknuti i druge vlasnike šuma u ulaganja.
Sredstva OKFŠ-a trenutno predstavljaju najvažniji izvor sredstava koja koriste mali šumposjednici za svoje šume i koja im samo u dijelu pomažu u sufinanciranju radova biološke obnove šuma. U posljednjih nekoliko godina šumoposjednicima se otvorila mogućnost korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja (sredstva EU) za radove konverzija degradiranih šumskih sastojina u visokokvalitetne šumske sastojine.
Obnova šumskih sastojina od strane šumoposjednika dugoročno je ulaganje za buduće generacije i lokalnu zajednicu. Obzirom da trenutno većinu ovakvih aktivnosti provode šumoposjednici entuzijasti i starije životne u budućem razdoblju treba više poraditi na edukaciji mlađih generacija vezano uz važnost obnove privatnih šuma.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.