Provedba mjera zaštite prirode uvodi „lockdown“ u naše šume i uzrokuje njihovo propadanje, poručeno je s online stručnog skupa „Politike i zakonodavstvo Europske unije i Republike Hrvatske u potrajnom gospodarenju šumama ‒ izazovi i posljedice“ koji su 2. prosinca 2020. organizirali Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika.

Skup je okupio preko 150 sudionika, među kojima vodeće stručnjake iz znanstvenih i gospodarskih institucija te kreatore javnih politika u Republici Hrvatskoj, a svoja iskustva predstavili su gosti iz Austrije i Slovenije. Iako su mjerodavni za pripremu i provedbu mjera zaštite prirode, skupu nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tibor Pentek podsjetio je kako je za današnje izuzetno dobro stanje šuma u Hrvatskoj zaslužno organizirano i stručno gospodarenja šumama koje traje već 255 godina. No, aktualni dokumenti Europske unije „Zeleni plan“ i „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine“, pojačavaju sumnje šumarske struke da je namjera EU-a, pod izlikom povećanja i očuvanja bioraznolikosti na nacionalnoj razini, zatvoriti prirodne šumske ekosustave u Hrvatskoj te ih prvo djelomično, a zatim potpuno izuzeti iz prirodnoga gospodarenja. „Smatramo da Hrvatska ne smije i ne može biti „kažnjena“ zato što ima prirodne i bioraznolike šume, jedne od najljepših prirodnih šuma u Europi; upravo suprotno, EU treba prepoznati održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse koji treba implementirati na što širem području EU-a, a hrvatski šumarski stručnjaci i njihovo znanje u toj im implementaciji može biti od velike pomoći“, poručio je dekan Pentek.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, mr. sc. Zdenko Bogović, naznačio je da implementacija mjera proizašlih iz Zakona o zaštiti prirode zatvara šume kao jedan od najznačajnijih obnovljivih resursa što će posljedično dovesti do gubitaka radnih mjesta i depopulacije ruralnih područja.

To je potvrdio i demograf dr. sc. Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je upozorio kako je zemlju pogodio demografski slom jer je prirodan pad stanovništva na razini 16.000 godišnje, koliko više osoba u Hrvatskoj umre nego što se rodi.

Negativnim trendovima svakako pridonosi politika u sektoru zaštite prirode koja donosi niz ograničenja bez prethodne analize posljedica na gospodarstvo i populaciju posebice u ionako osiromašenim krajevima RH (Lika, Gorski kotar, Slavonija).

Naime, austrijsko iskustvo pokazalo je da ograničenja ekološke mreže Natura 2000 imaju snažan negativan utjecaj na ruralno područje, istaknuo je dr. sc. Christian Brawenz iz Saveznog ministarstva poljoprivrede, regija i turizma Republike Austrije. Upozorio je da se u zaštićenim područjima smanjuju ekonomske aktivnosti što vodi padu vrijednosti zemljišta i imovine.

Slična iskustva iznio je i Jože Mori iz Zavoda za gozdove Slovenije, uz opasku da u Sloveniji nisu u praksi provedena ograničenja u gospodarenju šumama.

Skup je pozdravila predsjednica saborskoga Odbora za poljoprivredu i izaslanici predsjednika Hrvatskoga sabora gospodina Gordana Jandrokovića, Marijana Petir.

Na skupu su doneseni sljedeći zaključci:

1. Održivo i potrajno gospodarenje šumama u RH temelji se na stručnom i odgovornom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Takvim se gospodarenjem održava biološka raznolikost, stabilnost šumskoga ekosustava i dostupnost drvne sirovine te optimalno ispunjavanje ekološke, gospodarske i društvene funkcije šuma.
2. Implementacijom mjera zaštite prirode, koje su propisane Zakonom o zaštiti prirode, u šumskogospodarske planove postavljaju se ograničenja u gospodarenje šumama, što prekida normalno gospodarenje i obnovu šumskoga ekosustava.
3. Među osobito negativnim posljedicama ograničenja gospodarenja šumama, koje nastaju provedbom Zakona o zaštiti prirode, svakako je smanjenje dostupnosti drvne sirovine, zbog čega se smanjuje proizvodnja u šumarstvu i drvnoj industriji te broj radnih mjesta u ruralnim područjima.
4. Uredba 1305/2013 EU-a predviđa kompenzacijske mjere za vlasnike šuma zbog njihovih gubitaka, dok njome nisu obuhvaćeni povezani gubici u cijelom lancu vrijednosti u šumarstvu i sektorima koji se temelje na šumi i koji su izravno pogođeni smanjenjem drva na tržištu.
5. Mjere zaštite prirode postavljaju ograničenja u održivom gospodarenju šumama što utječe na smanjenje odliva CO₂ u šumama.
6. Prijeko je potrebno:

a) provođenje znanstvene, cjelovite analize stanja i posljedica primjene sadašnjih ograničenja gospodarenja šumama koja nameće Zakon o zaštiti prirode na nacionalnoj razini

b) poduzimanje aktivnosti koje su usmjerene smanjenju trenutačnih ograničenja mjera zaštite prirode u šumskim ekosustavima u suglasju s načelima stručno utemeljenoga održivoga i prirodi bliskoga gospodarenja šumama te smanjenju površine šuma pod mjerama zaštite prirode

c) hitno pokretanje postupka izrade Nacionalnoga šumarskoga programa i Strategije šumarstva Republike Hrvatske koji će uključiti sve dionike u šumarstvu i sektore koji se temelje na šumi.