Miljenko Županić izabran u Upravni odbor
Od 16. do 18. lipnja 2026., grad Reims u Francuskoj bio je domaćin godišnje Skupštine Konfederacije europskih vlasnika šuma (CEPF). Događaj je organizirala francuska članica CEPF-a, FRANSYLVA, a okupio je predstavnike privatnih vlasnika šuma iz cijele Europe na tri dana dijaloga, donošenja odluka, razmjene znanja i proslave.
Ovogodišnja Skupština imala je poseban značaj jer je CEPF proslavio svoju 30. obljetnicu, obilježavajući tri desetljeća predstavljanja i jačanja glasa europskih privatnih vlasnika šuma na europskoj razini.
Otvarajući Skupštinu, predsjednik CEPF-a Sven Erik Hammar je istaknuo brzo promjenjivi geopolitički i gospodarski kontekst s kojim se Europa suočava, naglašavajući da su šume i biogospodarstvo temeljeno na šumama ključni za jačanje otpornosti, sigurnosti i dugoročne konkurentnosti Europe. Naglašavajući da je aktivno i održivo gospodarenje šumama ključno za isporuku obnovljivih materijala, klimatskih koristi i zdravih šuma, pozvao je da buduće politike EU-a stave biogospodarstvo temeljeno na šumama u svoje središte, a istovremeno smanje nepotrebna administrativna opterećenja za vlasnike šuma.
Tijekom cijele Skupštine, sudionici su raspravljali o ključnim prioritetima za europski šumarski sektor, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, održive prakse gospodarenja šumama, inicijative za ugljik i promjenjivi europski politički krajolik. Rasprave su se usredotočile na osiguravanje da buduće politike EU-a i dalje prepoznaju multifunkcionalnu ulogu šuma i važnost aktivnog gospodarenja šumama u ostvarivanju ekoloških, ekonomskih i društvenih koristi.
Poseban vrhunac ovogodišnjeg programa bila je panel rasprava kojom se proslavilo 30. obljetnica CEPF-a. Okupivši bivše predsjednike i glavne tajnike CEPF-a, razgovaralo se o razvoju organizacije tijekom protekla tri desetljeća, izazove s kojima se uspješno nosila i prilike koje su pred CEPF-om i europskim privatnim vlasnicima šuma.
Skupština također je obilježila poseban trenutak za zajednicu CEPF-a uručivanjem odlikovanja Officier du Mérite Agricole Lucu Bouvarelu od strane bivšeg francuskog ministra poljoprivrede Marca Fesneaua. Odlikovanje je priznanje za izvanredan doprinos Luca Bouvarela šumarstvu i njegovu dugogodišnju predanost promicanju šumarskog sektora u Francuskoj i diljem Europe.
Uz redovna izvješća i planove o aktivnostima i financijskom poslovanju, jednoglasno su ponovno izabrana četiri člana Upravnog odbora CEPF-a na dvogodišnji mandat (2026.-2028.): Sven Erik Hammar (Švedska); Hubert de Schorlemer (Luksemburg); Antonio Paula Soares (Portugal) i Carl Anton zu Waldeck (Njemačka) Nadalje, g. Hammar ponovno je izabran za predsjednika CEPF-a, dok su g. Soares i g. zu Waldeck ponovno izabrani za potpredsjednike. Nakon odluke Zdenka Bogovića, Juhe Martille i Dereka McCabe da odstupe iz Upravnog odbora članovi CEPF-a izabrali su tri nova člana u Upravni odbor: Ildikó Dósa (MEGOSZ, Mađarska), Tero Hemmilä (MTK, Finska) i Miljenka Županića (HSUPŠ, Hrvatska).
Tijekom svečane večere predsjednik CEPF-a se posebno zahvalio na cjelokupnom doprinosu dugogodišnjim bivšim članovima Upravnog odbora g. Bogoviću i g. Martilli te im uručio prigodne poklone.
Skupština je također odobrila izmjene Statuta CEPF-a, stvarajući nove mogućnosti članstva koje će dodatno ojačati Konfederaciju i proširiti njezinu zastupljenost diljem Europe pa su tako odmah kao pridruženi članovi prihvaćeni Experts Forestiers de France i Središnji savez poljoprivrednih proizvođača i vlasnika šuma koji govore švedski (SLC) iz Finske.
Osim formalnog programa, sudionici su imali priliku ojačati profesionalne veze tijekom društvenih događanja organiziranih tijekom Skupštine. Posljednjeg dana, terenski izlet u šume regije Marne ponudio je praktičan uvid u pristupe gospodarenju šumama, očuvanje bioraznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama, još jednom ističući raznolikost i otpornost europskih šuma.

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.