Otvorena 19. Drvno-tehnološka konferencija

U Opatiji je otvorena 19. Drvno-tehnološka konferencija, čiji je partner Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika. Gotovo 150 sudionika iz cijele Hrvatske, regije, ali i Europe kroz dva dana bavit će se aktualnim temama u drvnoj industriji i šumarstvu te donijeti zaključke o mogućnostima za daljnje unaprjeđenje ovih sve važnijih grana gospodarstva.
Posljedice rata u Ukrajini na sektor, nestašica sirovine i smanjenje sječivog etata, inovacije i investicije, nove tehnologije i veća upotreba drva u graditeljstvu glavne su teme prvog dana konferencije. Sudionici su složni kako je drvna industrija u zadnjih šest mjeseci ušla u iznimno uspješno razdoblje. Velika potražnja i dobre cijene te potpora zelenih politika omogućile su procvat sektora nakon teške situacije i neizvjesnosti uzrokovane pandemijom tijekom 2020. i 2021. godine.
U svom obraćanju predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika mr. sc. Zdenko Bogović, osvrnuo se na temu smanjenja sječivog etata, koja bi mogla ostaviti teške posljedice na sektor. „No management pristup koji se promovira kroz Naturu 2000 kod nas bi obuhvatio 139.500 ha šuma, što znači da njih ne možemo koristiti za sirovinu. To je strahoviti pritisak i šok za sve nas. S jedne strane smo sretni jer ćemo za to biti obeštećeni, ali će to stvoriti velike probleme drvnoj industriji“, naglasio je.
Predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Vojinić istaknuo je „kako se drvna industrija trenutno nalazi u konjunkturi“, ali i kako je činjenica „da je pred nama izazovna budućnost“. Član Uprave Hrvatskih šuma Igor Fazekaš smatra kako su vremena iza nas dokaz da je drvna industrija izdržljiva i prilagodljiva te da će to pokazati i vrijeme koje dolazi. „Unatoč izazovima kao što su rast cijena i rat u Ukrajini, mi smo i dalje jedinstveni, komuniciramo i imamo viziju. Pred nama su i brojni novi izazovi. Najvjerojatnije ćemo morati korigirati cijenu drvnih sortimenata, a za očekivati je i smanjenje etata. Morat ćemo se ponovno prilagoditi, unaprijediti poslovne procese, ali vrijeme će pokazati da smo dorasli svim izazovima“, naglasio je Fazekaš.
Savjetnik u Europskoj udruzi pilana (EOS) Diego Benedetti rekao je kako se nalazimo u „važnom trenutku za europsku drvnu industriju“ te kako je drvo sve češći odabir diljem Europe. „Potražnja za drvnim proizvodima je odlična, no imamo problema s opskrbom i tu trebamo pomoć politike. Rat nam je pokazao koliko je važno biti neovisan i samodostatan“, istaknuo je Benedetti.
Prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Stjepan Živković istaknuo je kako se zahvaljujući novim EU politikama pred drvnom industrijom nalaze brojne prilike. „Nova EU strategija za šume, Novi europski Bauhaus, Zeleni plan – sve su to prilike za sektor. Njihov je cilj poticati razvoj proizvoda niskog ugljičnog otiska, a koji su dugotrajni. Drvna industrija se tu idealno uklapa.“
Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec skrenula je pozornost na negativan utjecaj klimatskih promjena. „Klimatske promjene ugrožavaju naše najvrjednije vrste, suočavamo se sa sušama i požarima. Nemamo puno vremena za prilagodbu“, kazala je te nadodala kako ćemo morati koristiti „manje vrijedne vrste drva“ te se usredotočiti na inovacije.
Sutrašnji dio konferencije održa će se u Ogulinu, gdje će domaćin biti tvrtka Bjelin koja gradi novu tvornicu Ogulin 2, površine 100 tisuća četvornih metara, a ukupna investicija procijenjena je na 200 milijuna eura. Kada tvornica bude u punom pogonu 2027. godine, bit će najveća svjetska tvornica drvenih podova, s proizvodnim kapacitetom većim od 20 milijuna četvornih metara podnih obloga godišnje koje će raditi 600 zaposlenih. Uz obilazak tvornice Bjelin, održat će se i Okrugli stol „Bogata drvna sirovina – razvojna prednost ili ograničenje za ruralna područja?“.

 

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.