Na Svjetski dan šuma, 21. ožujka, kao krovna organizacija privatnih šumovlasnika u državi, želimo upozoriti javnost da EU Hrvatsku „kažnjava“ zbog dobrog stanja naših šuma.

Šume u Republici Hrvatskoj zauzimaju skoro polovicu kopnene površine, a zahvaljujući tradicionalnom višestoljetnom načinu gospodarenja koje se unatrag nekoliko desetljeća naziva prirodi bliskim i održivim, te su šume sačuvane za buduće gospodarenje te predstavljaju rijetke prirodne šumske ekosustave u Europi. Održivost gospodarenja očituje se kroz uspostavu ravnoteže između korištenja okolišnih, gospodarskih i socijalnih funkcija šuma.

Šume imaju ključnu ulogu u dostizanju ciljeva održivog razvoja, od ublažavanja klimatskih promjena djelovanjem ponora ugljika do očuvanja bioraznolikosti i osiguravanja hrane, goriva, čiste vode i sirovine za drvnu industriju. Održivo gospodarenje šumama i korištenje drveta nalaze se ispred drugih sektora s pozitivnim primjerima i stvaranjem malog ekološkog otiska.

Potvrdu takvog načina gospodarenja nalazimo i u rezultatima Prve nacionalne inventure šuma RH (Čavlović, 2010.) prema kojima u našim šumama raste 2.830.000.000 stabala te su ukupno utvrđene 94 različite vrste drveća. Navedeni podaci pokazuju da se ovakvim gospodarenjem vodi briga za okoliš, posebno za očuvanje bioraznolikosti, čemu pridonosi činjenica da je utvrđena količina mrtvog drva, kao medijatora bioraznolikosti, preko 33 milijuna kubnih metara. Uz to ukupna količina spremljenog ugljika u našim šumama iznosi impozantnih 640 milijuna tona.

Prilog održivom gospodarenju je i činjenica da se godišnje posječe 8,4 milijuna kubnih metara, što predstavlja 76 % od ukupne količine koja svaku godinu prirašćuje te se preostala razlika akumulira u našim šumama što osigurava potencijal za kontinuirano vezanje ugljičnog dioksida i očuvanje općekorisnih funkcija. Važno je istaknuti da navedena posječena količina drva osigurava opskrbu domaće drvne industrije koja održava radna mjesta i zaposlenost u ruralnim krajevima koji ne nude mnogo drugih prilika za gospodarske djelatnosti lokalnom stanovništvu.

Osim tih vrijednosti šume nam pružaju i socijalne funkcije koje se očituju u pružanju turističkih, zdravstvenih i rekreativnih uloga te ublažavanju klimatskih ekstrema. Održavanjem općekorisnih funkcija šuma utječemo i na pročišćavanje zraka, proizvodnju kisika, sprječavanju erozija i odrona, reguliranje vodnog režima, zadržavanje i pročišćivanje vode.

Na Svjetski dan šuma HSUPŠ ističe kako uloga šuma i šumarstva u stvaranju i očuvanju povoljnih životnih uvjeta nikada nije bila toliko važna kao danas jer su šume sredstvo, a šumarstvo je alat za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Vlasnici šuma u Hrvatskoj uz pomoć šumarske struke prirodnim su gospodarenjem cjelovitim šumskim ekosustavom sačuvali naše šumsko blago, a u prilog tome govori i činjenica da su šume u Hrvatskoj prema Izvješću o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (MZOE, 2019.) ocijenjene kao izvanredne i dobro očuvane u 98,88% površine.

Ukupni godišnji prihodi šumarstva i na šumi baziranih sektora prelaze 20 milijardi kuna čime se osiguravaju radna mjesta za 35 000 zaposlenika. Taj lanac vrijednosti izuzetno je značajan, pogotovo sa stajališta opstanka ruralnih područja. Usprkos dobrim rezultatima gospodarenja šumama u RH, novi trendovi u EU pokrenuli su promjene u zakonodavnim okvirima te su, naslanjajući se na Zeleni plan EU, usvojene strategije koje će RH „kazniti“ zbog dobrih šuma. Mjere iz tih strategija negativno djeluju na održivost gospodarenja jer se okolišna sastavnica pretpostavlja gospodarskoj i socijalnoj, što  će uzrokovati smanjenje proizvodnje i ukidanje radnih mjesta u sektoru, te konačno do daljnje depopulacije ruralnih krajeva i demografske katastrofe.