U sklopu obilježavanja 15. godišnjice osnivanja HSUPŠ održana je i promocija knjige „Upravljanje šumskim bogatstvom“ čiji su autori dr. sc. Tomislav Dubravac, Mario Vlašić, univ. spec. silv., i mr. sc. Miljenko Županić. Knjiga je tiskana u nakladništvu Hrvatskoga saveza udruga privatnih šumovlasnika i suizdavača Terra vox iz Vidovca te Saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije, a urednik izdanja je Kristijan Skočibušić, prof.
Sadržajno je podijeljena u 9 zasebnih cjelina. Uvod donosi kratki prikaz značaja šuma i šumskih ekosustava u životu svakoga od nas, te razlozima tiskanja priručnika. Drugo Poglavlje Šume i šumarstvo u RH, s 4 zasebne cjeline: Šume u RH; Povijest šumarstva u RH; Uloga šuma u očuvanju ekosustava i Privatne šume u RH, donosi nam temeljne informacije o šumama i šumarstvu, o gospodarskim i općekorisnim funkcijama šuma. Treće poglavlje Gospodarenje privatnim šumama, s osam podpoglavlja ukazuje nam na vrste šuma, opisuje pojmove iz šumarstva, dio koji se odnosi na uređivanje šuma, održivo gospodarenje (sa prvim pisanim dokumentima iz ove tematike i slikovitim objašnjenjima, prihvatljivim široj javnosti), zatim također na slikovit način se obrađuje važna tema: obnova šuma, zaštita šuma, ograničenja u gospodarenju, te lovstvo, kao važna sastavnica šuma kao i novi šumski proizvodi. U četvrtom poglavlju Šumarski radovi u privatnim šumama su obrađene dvije cjeline: vrste radova i zaštita na radu. U petom poglavlju Zakonodavni okvir obrađene su cjeline: šumoposjednik, sječa šume, doznaka, teretni list/popratnica, upisnik šumoposjednika, te prodaja drva. Šesto poglavlje Udruživanje vlasnika šuma opisuje razloge osnivanja i prednosti udruga i saveza udruga u RH te Europskog udruženja. Sedmo poglavlje Subvencije za privatne šume u dva potpoglavlja OKFŠ i Zajednička poljoprivredna politika opisuje mogućnosti financiranja radova u privatnim šumama. Osmo poglavlje Dodatak daje praktične primjere zainteresiranima u smislu obračuna drvnoga obujma te važne informacije o popisu Udruga i područnih ureda Ministarstva poljoprivrede sa važnim informacijama o propisima u šumarstvu. Deveto poglavlje donosi bogat i informativan popis literature i bilješke o autorima.
Priručnik je predstavio jedan od autora, akademik dr. sc. Tomislav Dubravac:
„Potreba za novim i aktualnim izdanjem priručnika za vlasnike šuma ukazala se jer je od tiskanja prvoga priručnika naslova: Informativni priručnik za šumoposjednike, sada već davne 2008. godine, koga je izradio Hrvatski šumarski institut prošlo dosta vremena i puno se toga promijenilo: od naziva resornog Ministarstva pod kojom „kapom“ je šumarstvo, mijenjali su se Zakoni, Pravilnici, Uredbe, stoga je dio šumarstva, jasno i problematika privatnih šumovlasnika, rekao bih „šetao“ po raznim Institucijama, od Ministarstva do Hrvatskih šuma. I ono najvažnije, Hrvatska je unazad točno 10 godina članica EU, te je svoje Zakone i Propise morala prilagoditi EU legislativama.
Naziv knjige: Upravljanje šumskim bogatstvom odabran je iz razloga što su šume najrasprostranjenije prirodno bogatstvo kojim raspolaže RH i jedini su samoobnovljivi prirodni resurs. Šume Republike Hrvatske su poznate i izvan granica naše države zbog činjenice da je gotovo 95 % šuma prirodnog ili poluprirodnog sastava, što je rezultat duge šumarske tradicije održivog gospodarenja (potrajnog) tim prirodnim bogatstvom koja traje više od 258 godina. Šume, uz tla i vode, predstavljaju tzv. ekološku trijadu i pravi su dragulj nacionalne riznice, baštinjen od prethodnih naraštaja. Šume su naš DAR, ali i naša OBVEZA sačuvati ih za buduće generacije. Vrativši se na naslov: Upravljanje šumskim bogatstvom, namjera nam je bila ukazati šumovlasnicima kako raspolažu sa značajnim prirodnim bogatstvom sa kojima treba razumno, u maniri dobroga gospodara i upravljati.
Vjerujemo kako će napisani priručnik, kako mu i sama riječ kaže: biti pri ruci, šumovlasnicima u ostvarivanju njihovoga prava na informacije, ali i obvezu upravljati svojim prirodnim bogatstvom, svojim šumama, svojom imovinom na razuman način, u maniri dobroga gospodara. Jasno, podrazumijeva se, uz potporu Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.“
Priručnik možete pregledati ovdje.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.