U povodu Međunarodnog dana šuma, 21. ožujka, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i Akademija šumarskih znanosti organizirali su online stručni skup „Privatne šume u Republici Hrvatskoj – osnovni problemi i buduće gospodarenje s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama“.
Otvarajući skup, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Tibor Pentek istaknuo je kako se trenutačno gospodarenje privatnim šumama u Hrvatskoj, u usporedbi s gospodarenjem državnim šumama, ne nalazi na zadovoljavajućoj razini. Uzroci tome su sustavno zapostavljanje privatnoga vlasništva, usitnjenost privatnih šumoposjeda, neusklađenost katastra i gruntovnice, prereguliranost zakonodavnoga okvira i učestale izmjene institucionalne nadležnosti za privatne šume.
Potencijal privatnih šuma koje čine skoro četvrtina ukupne površine šuma u Hrvatskoj je izniman, posebno jer se radi o šumama zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja i vitalnosti, naglasila je u uvodnom predavanju dr. sc. Marijana Andabaka s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Ono što je još važnije, privatne šume vežu 130 milijuna tona ugljika čime značajno djeluju na klimu te imaju pozitivan utjecaj na smanjenje negativnog učinka „stakleničkih plinova”. Iako su resursi privatnih šuma značajni u pogledu proizvodnje drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda velik je i pritisak na šume, posebice zahtjevi za očuvanjem bioraznolikosti i općekorisnim funkcijama šume. Vlasnici privatnih šuma u potpunosti prihvaćaju koncept održivog gospodarenja šumama u skladu s prirodnim načelima te po njima i upravljaju što je i put za dobivanje subvencija i mogućnostima ostvarivanja prihoda, navela je dr. sc. Andabaka.
Panel-raspravu moderirao je prof. dr. sc. Milan Oršanić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije koji smatra kako pasivna zaštita šume nije dobra, odnosno da ne treba štititi ono čime održivo gospodari šumarska struka u zadnjih 250 godina.
Da mjere trebaju poticati, a ne zabranjivati aktivnosti vlasnicima šuma slaže se i predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika mr. sc. Zdenko Bogović, koji je govorio o glavnim problemima ostvarivanja vlasničkih prava. Izuzeća nad vlasništvom su nad privatnim šumama nametnuta kroz čak četiri zakona, pa nam ostaje samo odgovornost i kaznene odredbe, a dobrobit od naših šuma ide drugima, smatra Bogović. Primjerice kod obeštećenja za štetu od divljači država je nametnula obavezu dokazivanja imovine uvijek iznova pa ćete tri do pet puta više platiti takse i potvrde nego što ćete dobiti obeštećenje na vašoj šumi. Još je jedna nepravda učinjena šumovlasnicima jer poljoprivrednici primaju naknadu štete od divljači, a vlasnici šume ne. Vlasnik šume u Austriji sa svojom robom raspolaže, živi i ima budućnost, on prodaje nama u Hrvatskoj svoje proizvode, a vlasnik šume u Hrvatskoj ne da nije konkurentan na tržištu već privatno šumarstvo u državi uopće nije ni prepoznato kao gospodarska grana i potencijal za mnoge obitelji, dodao je Bogović. Poručio je kako je potencijal privatnih šuma velik i možemo osigurati velika sredstva iz EU fondova u razdoblju 2021. – 20217. godine, ali se treba poticati udruživanje i okrupnjavanje privatnih šuma, a država mora dati poticaj privatnom šumarstvu kao sektoru koji se može pokrenuti i donijeti dobrobit građanima.
Prof. dr. sc. Tatjana Josipović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako u načelu Zakon o šumama ne određuje naknadu za posebna ograničenja koja su nametnuta vlasnicima šuma, iako oni prema općim propisima imaju pravu na naknadu. Kada govorimo o svim ograničenja koja su nametnuta šumovlasnicima, najveći je problem proporcionalnost, te bi trebalo napraviti analizu s aspekta opravdanosti tih brojnih ograničenja i analizu proporcionalnosti kako bi se utvrdilo koliko su ona otežavajuća za vlasnike šuma.
Sličan je stav iznio predsjednik Akademije šumarskih znanosti prof. dr. sc. Mario Božić koji smatra da treba postaviti pitanje koliko je realno tražiti izradu programa gospodarenja privatnim šumama, naročito za male šumovlasnike jer prema sadašnjem načinu uređivanja gospodarenja privatnim šumama trošimo velika sredstva, a nema efekta.
Za pokretanje resursa iz privatnih šuma važna je i uloga savjetodavnih tijela, smatra mr. sc. Robert Ojurović, načelnik Sektora za šume privatnih šumoposjednika u Ministarstvu poljoprivrede. S obzirom da ministarstvo više nema toliko kapaciteta otvaraju se mogućnosti da ovlašteni inženjeri šumarstva obavljaju savjetodavne usluge u privatnim šumama.
Privatne su šume važne za prilagodnu klimatskim promjenama. Europska unija je 2019. godine usvojila strategiju posvećenosti postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, što je prihvatila i Republika Hrvatska, i idemo u tom smjeru, podsjetila je Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku u Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja. Pojasnila je kako klimatska neutralnost predstavlja balans između emisija i ponora CO2, pri čemu se emisije u nekim sektorima neće moći smanjiti, ali će se „pokriti“ ponorima, primjerice nastavkom održivog gospodarenja šumama koje se provodi u privatnim šumama.