ŠUMARSKA ZNANOST I STRUKA

Novo izdanje Vodiča o očuvanju šumske bioraznolikosti za šumovlasnike

Rijetka je pojava u šumarskom strukovno-praktičnom prostoru objava publikacije koja privatnim vlasnicima šuma u Republici Hrvatskoj na jednom mjestu daje ključne i razumljive informacije i smjernice za donošenje odluka o gospodarenju svojim šumama. Takav novoobjavljeni vodič, kakao to navodi autor u predgovoru, praktični je izvor informacija za razumijevanje ovodobne još veće uloge šumovlasnika u očuvanju prirode, okoliša i šume kao dragocjenog zelenog kapitala, globalno odlučujućeg resursa u održanju opće kvalitete života i razvoja u budućnosti.

U današnjem održivom razvoju, za šumovlasnike ključno postaje pitanje kako osigurati financijsku održivost gospodarenja svojim šumama s pomoću rješenja koja istodobno uravnotežuju proizvodne funkcije s osiguravanjem potencijala i kvaliteta svih drugih koristi od šuma. Na tragu navedenih izazova, u Zaboku je 29. travnja predstavljena publikacija Očuvanje bioraznolikosti u privatnim šumama – vodič za šumovlasnike autora dr. sc. Ivana Martinića, voditelja Centra za šumsku pedagogiju Silva.Rei i bivšeg redovitog profesora Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Izdavač vodiča je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, Radoboj. Urednici izdanja su Petra Bralić i Ivan Martinić, suradnici u pojedinim temama izv. prof. dr. sc. Matija Landekić i mr. sc. Ivan Grginčić, a recenzenti dr. sc. Stjepan Dekanić i dr. sc. Marko Zorić.

Na 92 stranice, kroz 17 poglavlja, bogato ilustriran s preko 50 fotografija i ilustracija vodič obrađuje brojna pitanja i različite aspekte gospodarenja šumama i očuvanja biološke raznolikosti u privatnim šumama.

Pregled obuhvaćenih područja:

  • Predgovor
  • Uvod: Te čudesne šume!
  • Zašto je važna bioraznolikost šuma?
  • Ključni pokazatelji šumske bioraznolikosti
  • Ugrožavanje šuma i strane invazivne vrste
  • Kako prepoznati što je uistinu biološki vrijedno u vašoj šumi?
  • Što treba znati o strogo zaštićenim i ugroženim biljnim i životinjskim vrstama?
  • Povezanost očuvanja prirode i gospodarenja šumama
  • Propisane obveze očuvanja bioraznolikosti u gospodarenju šumama
  • Očuvanje bioraznolikosti šuma u ekološkoj mreži Natura 2000
  • Što treba znati o šumskim staništima u Krapinsko-zagorskoj županiji?
  • Biološko bogatstvo šuma Strahinjčice i Ivančice u ekološkoj mreži Natura 2000
  • Očuvanje šumskih stanišnih tipova i ciljnih šumskih vrsta u Planu upravljanja PU 075
  • Očuvanje šumskih stanišnih tipova i ciljnih šumskih vrsta putem programa gospodarenja šumama (PGEM-a)
  • Zašto su za očuvanje šumske bioraznolikosti najvažniji vlasnici šuma
  • Ključni aspekti gospodarenja šumama za očuvanje bioraznolikosti
  • Što treba znati o sječi u vlastitoj šumi?
  • Što vlasnici šuma trebaju znati o klimatskim promjenama?
  • Mjera intervencije 72.01 – potpora za ograničenje u gospodarenju šumama u ekološkoj mreži
  • Šumski bonton
  • Zašto su šume toliko važne?
  • Praktični savjeti za šumovlasnike
  • Biološki pojmovnik
  • Kontakti
  • Izvori

 

Tako strukturiran vodič predstavlja vrijedan alat za povezivanje gospodarenja šumama i zaštite prirode, posebno važan za kvalitetnije razumijevanje pitanja očuvanja šumske bioraznolikosti svih zainteresiranih. Pritom kroz brojne definicije, tumačenja i upute, pitanja uže (šumarske) struke prevodi na razinu razumijevanja svih onih koji su stavljeni pred obvezu i/ili izazov doprinosa postizanja cilja – svrhovitog gospodarenja šumama koje će uravnotežiti interese vlasnika šuma i potrebe očuvanja mrtvog drva, zaštite staništa rijetkih i ugroženih vrsta, održavanja raznolikog sastava i strukture šume te prilagodbe gospodarenja klimatskim promjenama … jer manje raznolike šume su i manje stabilne i otporne i takve stvaraju manje pogodnih uvjeta za brojne vrste pa i ljudsku vrstu.

Povezano s tim navodimo jednu od istaknutih poruka vodiča:

„Upravo šumovlasnici odlučuju o načinu gospodarenja svojim šumama uključujući sječe i prorede te zaštitu i obnovu šume, ali i o svim drugim aktivnostima koje utječu na šumski ekosustav. Njihovi izbori pri gospodarenju mogu potaknuti ili ugroziti očuvanje bioraznolikosti u šumama više od svih ostalih čimbenika koji na njega utječu.“

Vodič za šumovlasnike možete preuzeti na poveznici:

https://www.zagorje-priroda.hr/publikacija/vodic-za-sumovlasnike-ocuvanje-bioraznolikosti-u-privatnim-sumama/

 

Neka vam ovaj Vodič bude ugodan i uspješan pratilac u radu!

Autor osvrta: izv. prof. dr. sc. Matija Landekić

Gospodarstvo

Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.

Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.

Zajednica

Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.

Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.

Okoliš

S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.