Udruga privatnih šumoposjednika Međimurja „Jegnjed“ i ove je godine 21. ožujka obilježila Svjetski dan šuma i prvi dan proljeća, u suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode.
Na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije uz podršku UN-ove organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine. Ideja obilježavanja Svjetskog dana šuma je u prvom redu povećanje svijesti o važnosti šuma i šumskih ekosustava te njihovog očuvanja.
Ovogodišnja tematika obilježavanja Svjetskog dana šuma na području Međimurja je važnost voćkarica u šumskim ekosustavima. Upravo voćkarice kao šumske vrste drveća pridonose očuvanju bioraznolikosti šumskih ekosustava. Plodovi voćkarica u šumskim ekosustavima kroz ishranu mnogih vrsta ptica i životinja pridonose neposrednom reguliranju brojnog stanja štetnih organizama te time posredno povećavaju vitalnost i otpornost šumskih ekosustava od negativnih biotičkih i abiotičkih čimbenika. U budućem razdoblju potrebno je poraditi na unosu voćkarica čime će se povećati njihov udio u šumama RH te će se povećati estetska vrijednost šumskih ekosustava, njihova vitalnost i otpornost na negativne biotičke i abiotičke čimbenike.
Kolektivna sadnja u sklopu Svjetskog dana šuma na lokacijama školskog vrta Osnovne škole „Tomaša Goričanca i dvorišta Osnovne škole Gornji Mihaljevec provedena je autohtonim šumskim sadnicama voćkarica doniranih od strane Udruge. U kolektivnoj sadnji aktivno su sudjelovali članovi Udruge, djelatnici Javne ustanove te djelatnici i učenici osnovnih škola. Osnovni cilj ove aktivnosti bio je podizanje svijesti učenika o značaju šuma te njihovom utjecaju na dobrobit prirode.
Poruku ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana šuma u Međimurju možemo sažeti izrekom Gaja Plinija Sekunda ” Šuma je najveći dar koje ima čovječanstvo”.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.