S obzirom na situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa uspješno je privedena kraju sanacija šumske kulture američkog borovca u privatnim šumama na području Međimurske županije.
Šumsku kulturu američkog borovca zbog narušenog zdravstvenog stanja uzrokovanog negativnim sinergijskim djelovanjem gljive Cronartium ribicola i potkornjaka odnosno sveopćih klimatskih promjena (sve učestalije sušne godine) bilo je potrebno sanirati. Šumska kultura američkog borovca u vlasništvu je Franjevačkog samostana iz Čakovca i nalazi se na prostoru Međimurske županije. Franjevački samostan iz Čakovca ujedno je najveći pojedinačni šumoposjednik na području Međimurske županije (prema klasifikaciji Zakona o šumama spada u srednje šumoposjednike). Površina predmetne šumske kulture obuhvaća površinu od 7 hektara s dva fizički odvojena dijela. Nakon provedene sječe i pripreme staništa za pravovremenu i uspješnu sanaciju u prvom kvartalu 2020. godine krenulo se s radovima pošumljavanja. Dio sredstava za radove sanacije osigurana su iz fonda OKFŠ-a, kroz Javni poziv za podnošenje zahtjeva za financiranje radova gospodarenja u šumama privatnih šumoposjednika za 2020. godinu iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede. Radovi sanacije odrađeni su od strane licenciranog izvođača firme Cedrus forest d.o.o.
Tijekom radova pošumljavanja na predmetnoj površini ukupno je zasađeno 28.000 kom sadnica hrasta lužnjaka i 6.000 kom sadnica običnoga graba. Za pošumljavanje su odabrane zavičajne vrste koje tvore prirodne sastojine u šumama ovoga kraja. Kod odabira vrsta prvenstveno je uzeto u obzir vitalnost i stabilnost budućih prirodnih sastojina koje čine zavičajne vrste, jer se upravo na ovom primjeru pokazala osjetljivost monokultura alohtonih vrsta drveća. S obzirom na vrlo sušno razdoblje koje karakterizira prva tri mjeseca 2020 moglo bi doći do problema s primitkom sadnica ukoliko uskoro ne padnu znatnije kiše. U budućem razdoblju treba obratiti pozornost na provedbu pravovremenih radova njege odnosno u zimskim mjesecima na zaštitu od divljači koja u posljednje vrijeme radi velike štete i onemogućava normalan razvoj sadnica.
Oko 24% šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu, što podrazumijeva više od 660.000 hektara diljem zemlje, a privatne šume godišnje generiraju stotine radnih mjesta.
Gospodarski potencijali su mnogo veći, no ograničeni su sadašnjim zakonodavstvom kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama.
Privatna šumska zemljišta osiguravaju društvene i ekološke koristi za sve građane.
Zapravo, privatne šume pružaju, gdje je to dopušteno, nevjerojatne mogućnosti za rekreaciju na otvorenom, uz različite aktivnosti, poput planinarenja, ribolova, razgledavanja divljih životinja, biciklizma i kampiranja.
S biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.
Kao ponosni upravitelji privatnih šumskih zemljišta, članovi Saveza ulažu značajne napore i pažnju kako bi uravnotežili gospodarske, ekološke i društvene obveze za buduće generacije.